PRAVNI ZASTUPNIK EPARHIJE RAŠKO-PRIZRENSKE O CRKVI U CENTRU PRIŠTINE: Hram Hrista Spasa spomenik je represiji nad 40.000 Srba
ALBANSKI ekstremisti i intelektualci oličeni u liku dvojice arhitekata, Erona Sile i Lorika Bucolija, poveli su novu kampanju da se nedovršeni Saborni hram Hrista Spasa u centru Prištine okuje u kavez i pretvori u "Muzej izgubljenih glasova" (inače ime niza ustanova u Evropi posvećenih Holokaustu). Ovoj "ideji", o kojoj su "Novosti" pisale u petak, prethodio je, 3. aprila, tekst "Šovinizam iza religije - slučaj crkve u dvorištu Prištinskog univerziteta" Gurakuča Kučija iz Instituta za studije hibridnog ratovanja OKTOPUS. Kuči je inače i ranije na meti imao SPC optužujući je za skrivanje oružja, što je svojevremeno demantovao Kfor.
Foto: J. Matijević
Povodom Kučijevog napisa oglasio se advokat Aleksandar Radovanović, glavni pravni savetnik Eparhije raško-prizrenske navodeći da je izneto niz zapaljivih i flagrantno netačnih tvrdnji o Hramu SPC u Prištini. U tekstu objavljenom na sajtu eparhije Radovanović navodi da je Kuči provokativno i neistinito prikazao Hram Hrista Spasa kao ideološko sredstvo etničke dominacije, a ne kao legitimni verski objekat.
- Na taj način, Kuči je metodama koje se koriste u hibridnom ratovanju Srbe proterane iz Prištine označio kao okupatore i agresore, a kršioce verskih i ljudskih prava koji bi da unište verski objekat, i preko njega svaki trag postojanja Srba u Prištini, kao navodne žrtve - piše Radovanović.
Foto: Eparhija raško-prizrenska
Podseća i da je hram u Prištini izgrađen početkom devedesetih, posle peticije velikog broja pravoslavnih vernika koji nisu imali sabornu crkvu.
- Gradnja sadašnje crkve je započeta ne od strane Miloševićevog režima, već od strane tadašnjeg episkopa raško-prizrenskog, potonjeg patrijarha Pavla, u vreme kada je u Prištini živelo oko 40.000 Srba. Građevinske dozvole i lokacija su obezbeđene u skladu sa zakonskim normama toga vremena. Opravdano verujemo da je ova crkva jedan od retkih objekata na Kosovu koji je prošao sve zakonske procedure, i čije su dozvole i vlasništvo nad zemljom neupitni, i pre i posle rata - piše Radovanović.
Foto: J. Matijević
Podsećajući da ceo Kučijev tekst počiva na premisi da je u gradu bez Srba takav objekat nepotreban i po njemu obeležje "srpske okupacije i dominacije", autor teksta bi, navodi se u reagovanju Radovanovića, u ime intelektualnog poštenja, trebalo i da naglasi da Srba u Prištini gotovo da nema zbog progona posle rata i otvorenog i nekažnjenog nasilja nad njima, kao i zbog sprečavanja njihovog povratka.
METODE HIBRIDNOG RATOVANjA
ADVOKAT Radovanović ističe i da je u martu 2025. TV Koha prenela razgovor dvojice profesora, kosovskih Albanaca, u kojem je otvoreno iznet stav da je Crkva Hrista Spasa trebalo da bude uništena posle rata.
- Proglašavanje Srpske pravoslavne crkve, u situaciji u kojoj je stalno izložena napadima, pretnjama i uskraćivanju prava, za navodnog agresora, predstavlja metode hibridnog ratovanja, koje gledamo po celom svetu - piše Radovanović.
- U takvim okolnostima, ova crkva stoji i kao spomenik represiji nad 40.000 ljudi, čiju je sudbinu pratila i sama crkva. Njeno nestajanje bi bilo i brisanje sećanja na užasan zločin nad 40.000 proteranih Prištevaca, što je možda i bila namera ovakvih brojnih pokušaja nakon rata - piše u reagovanju Radovanovića.
Pravni zastupnik Eparhije kaže i da su prištinske vlasti nakon rata više puta pokušale da to ospore, ali bez uspeha, a da je poslednji takav pokušaj završen 2017. kada je zahtev Univerziteta odbačen.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)