NEZABORAV DETINJSTVU I SRBIMA U SLAVONIJI: Povodom 20 godina od smrti Slobodana Mileusnića, objavljena njegova jedina zbirka pripovedaka

Dragana Matović

13. 06. 2025. u 18:14

KAO istoričar umetnosti, muzeolog i upravnik Muzeja SPC, dr SlobodanMileusnić (1947-2005) ostavio je dubok trag u očuvanju i tumačenju srpskekulturne baštine.

НЕЗАБОРАВ ДЕТИЊСТВУ И СРБИМА У СЛАВОНИЈИ: Поводом 20 година од смрти Слободана Милеуснића, објављена његова једина збирка приповедака

Prometej

Njegova monografska dela: "Srpski manastiri odHilandara do Libertvila", "Srednjovekovni manastiri Srbije", "Vodič krozmanastire u Srbiji", "Duhovni genocid" o porušenim, oštećenim iobesvećenim srpskim svetinjama u građanskom ratu 1991-1995. kao i tokomNATO agresije i mnoga druge, svedoče o njegovoj dubokoj posvećenostiistraživanju i dokumentovanju srpskog duhovnog nasleđa. Povodom 20 godinaod Mileusnićeve smrti izdavačka kuća "Prometej" objavila je njegovujedinu zbirku pripovedaka "Priče iz slavonskog kraja", koju je napisaopred kraj života. U njoj se osvrće na detinjstvo i mladost u rodnom seluGoveđe Polje, u Zapadnoj Slavoniji.

- Pet priča i jedna nedovršena koja je imala potencijal možda i najbolje među njima, sve je što je dr Slobodan Mileusnić, vrsni muzeolog i istraživač crkvene baštine, najviše iz rodne Slavonije, srpskih crkava u Hrvatskoj, ostavio u literarnom smislu iza sebe - navodi prof. dr Slavica Garonja, književnik i književni istoričar. - Neke priče su nastale na velike pravoslavne praznike, a sve u prvoj polovini 2005. Poriv da ih napiše višestruko je simboličan. Pred neumitnom spoznajom o ovozemaljskom odlasku i bez mnogo vremena pred sobom, u prebiranju ostvarenog, u piscu se javio onaj najdublji, ne više naučni, već literarni nerv, koncentrisan i satkan od onih prvih, i zato najčistijih, nepatvorenih sećanja na detinjstvo i osnovno školovanje, provedeno u rodnom selu u Zapadnoj Slavoniji, kojem je, na neki način, u tom svođenju računa, osetio da je ostao dužan.

Bio je svestan da nema mnogo vremena pred sobom. Zato su, kaže Garonja, priče nastajale "stihijski", mada gotovo neosetno prelaze u drugu, tvoreći time mini-torzo nekog romana:

- Priče plene toplinom i neposrednošću, onih iskonskih, prvih doživljaja i duševnih senzacija, u kojima je zahvatio tek ponešto iz tog života, sa jasnom svešću da piše o svom narodu koji od 1991. do 1995. u tom kraju više ne postoji.

Prometej

Slobodan Mileusnić

Napisao više od 570 knjiga

 

SLOBODAN Mileusnić je bio upravnik Štamparije SPC, urednik "Pravoslavlja", a od 1990. i upravnik Muzeja SPC. Bio je član mnogih odbora, među kojima i onih za uređenje Hrama Svetog Save i obnovu Hilandara. Napisao je više od 570 knjiga, članaka, recenzija, predgovora, pogovora, feljtona... Tu građu uspeo je da pronađe Milenko Zailac i na 40 strana objavio Mileusnićevu bibliografiju, uz doktorsku disertaciju "Požeška mitropolija".

- Tekstove je štampao u enciklopedijskim izdanjima, naučnim i stručnim zbornicima i časopisima, raznovrsnim publikacijama institucija SPC, vodičima, katalozima, dnevnoj štampi. Osim na srpskom, radovi su mu objavljivani na ruskom, engleskom, grčkom, rumunskom, francuskom, nemačkom, italijanskom - kaže Zailac.

"Plava šklica", "Utopljenik" i "Šudlanje" govore o detinjstvu. "Plava škloca" priča o jednom neobičanom nožiću drvenih korica, koje za dečaka ima vrednost višu od obične, materijalne, jer ih je sam stvorio i obojio čudesno plavom bojom. U priči su opisane i oskudne poratne, pedesete godine prošlog veka, skromni inventar seoske škole i značaj knjige u tadašnjoj svesti đaka, ali i najviše duhovne vrednosti.

Prometej

 

U "Utopljeniku" je opisao nemio slučaj kupanja u viru koji je mogao da se završi tragično. Dao je u priči dragocen opis letnjih dečačkih igara u slavonskom selu. "Šudlanje" (ili "slavonski golf"), je setno sećanje, na zaboravljenu dečačku igru iz ranih pedesetih godina 20. veka. "Ukleti mlin" je pripovetka o propasti jed(i)ne mađarske porodice u Mileusnićevom rodnom selu, dok "Gojko" govori o sinu moćnog i bogatog gazde u selu koji se propio i potrošio celo bogatstvo.

Antraga, ogljanka, fertun...

 

PRIČE su napisane zavičajnim jezikom i specifičnom leksikom slavonskih Srba. Mnogi od nas ne znaju da se u Slavoniji kaže antraga za visoku korovsku travu, brina za tlo ivice reke, često obraslo grmljem i žilama, da je ganjak poluotvoreni hodnik ispred kuće, ganjcati - gaziti, drot - žica, ogljanka - prostorija koja služi kao ostava, sepet - pletena četvrtasta košara sa jednom ručkom, tišler - stolar zanatlija, fertun - pregača, kecelja, zaštitni deo odeće...

- Možda i najbolja priča "Baba Jaga (Jagoda)", ostala je nažalost, nedovršena - kaže Garonja. - Započinjući je kao portret omiljene bake iz detinjstva, sa opisom karakteristične ženske slavonske nošnje iz daruvarskog kraja, u koju je baka bila obučena, Mileusnić možda najšire zahvata prostor svog rodnog kraja: kroz skicirane odnose unutar porodičnog života, ali i istorijskog perioda Drugog svetskog rata, te stradanja od ustaša, kada upravo njegova baka Jagoda (od milošte Jaga), izrasta u pravi simbol Velike Majke, koja čuva ognjište i osakaćenu porodicu, svima pomaže, savetuje žene u selu, pa ih i porađa. Možemo samo da žalimo što smo ostali uskraćeni za jednu autentičnu prozu o srpskom narodu slavonskih prostora.

Prometej

 

Mileusnić je ostavio datume kada je priče napisao: "Plavu šklocu" napisao je o Božiću 2005, "Ukleti mlin" o Vaskrsu, dok je poslednja datirana priča "Šudlanje" o Svetom Pantelejmonu. U životnoj trci sa vremenom, pretpostavlja se da je nedovršenu priču počeo da piše u jesen 2005, ali, nažalost, nije stigao da je dovrši, preminuo je 22. novembra te godine.

- Mileusnić nam je darovao nepatvorenu prozu o Zapadnoj Slavoniji, koje u našoj literaturi ima malo - kaže Garonja. - Tim je značaj ove knjige veći.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

FOTOGRAFIJE koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa, što značajno menja ranije veoma ograničene udarne mogućnosti ovih aviona, piše američki specijalizovani magazin "Militari voč" u tekstu pod nazivom "Prve hipersonične balističke rakete u Evropi: Srpski lovci MiG-29 integrisali kinesko naoružanje za revolucionarno povećanje vatrene moći".

11. 03. 2026. u 16:26

Komentari (0)

KARLOS ALKARAZ RAZBIO NOVAKA! Đoković ne može da dođe sebi! Ja sam u fazonu - ŠTA SE OVDE DEŠAVA?!