LOGOR NA BREGU NAPRAVILI KELTI? Malo poznato praistorijsko naselje na vršačkim planinama čeka geomagnetsko skeniranje

Jelena Baljak

19. 08. 2025. u 15:46

VRŠAČKE planine kriju mnoge neistražene tajne, a jedna od njih je praistorijsko naselje, koje se nalazi na platou između nekadašnjeg hotela "Turist" i crkve Svetog Teodora Vršačkog, a za koje ni Vrščani ni šira javnost ne znaju da postoji.

ЛОГОР НА БРЕГУ НАПРАВИЛИ КЕЛТИ? Мало познато праисторијско насеље на вршачким планинама чека геомагнетско скенирање

Foto. Udruženje Feliks Mileker

Reč je o velikoj kamenoj formaciji, kružnog oblika, čiji se ostaci i danas mogu videti sa popularnih stena kod Kluba ekstremnih sportova "Izazov", pogotovo u vreme kada nema vegetacije. Veruje se da su tu živeli Kelti još u gvozdenom dobu, oko 500 godina pre nove ere, ali bi te pretpostavke trebalo da se utvrde nekim od savremenih načina istraživanja, s obzirom na to da stare metode nisu dale potpune rezultate.

Ovaj arheološki lokalitet prvi je otkrio i istražio vršački istoričar i arheolog Feliks Mileker, još davne 1880. godine. Pronašao je tada čak 50 ognjišta, gomilu keramičkih ulomaka i ljudskih kostiju, kao i ušoreno groblje na jugozapadnoj strani tog brežuljka. Kao najznačajniji artefakt pominje se figurina sa istaknutim muškim atributima - dugačkim brkovima i vitkim stasom - koju Mileker nije datirao, a koja bi po svojim karakteristikama mogla da pripada periodu Halštata.

Foto. Udruženje Feliks Mileker

Figurina sa brkovima, pronađena na ovom lokalitetu

- Ta figurina podseća na keltske predstave ratnika. Takođe, i pronađena keramika, kao i oblik naselja u vidu kamenog kruga, upućuju na Kelte, eventualno na Tračane, Ilire ili Geto-Dačane. Svaka od tih pretpostavki je validna, s obzirom na to da se radi o narodima koji su nastanjivali ove predele, a čiji su kultura i običaji bili toliko slični, da ih je teško razlikovati - kaže Tamaš Fodor iz vršačkog Udruženja ljubitelja starina "Feliks Mileker", koji je uz pomoć satelitskih snimaka i starih fotografija brega locirao ovo nalazište i posetio ga.

Istorija prekrivena bagremom

NA padinama Vršačkih planina nalazi se više praistorijskih lokaliteta, koje je Feliks Mileker pronašao krajem 19. veka, kada je rađeno rigolovanje zemljišta zbog sadnje vinograda. Ona tada nisu detaljnije istražena, a sada ih je gotovo sve prekrila bagremova šuma, pa ih je teško i locirati. Jedino su delovi opisanog keltskog naselja, koje se prostire na brdu iznad grada, ostali vidljivi i dostupni arheolozima.

Na osnovu trenutno dostupnih podataka, ne može se sa sigurnošću reći ni da li je to bio samo vojni logor ili stalno naselje, kao ni da li je reč o ljudskoj ili prirodnoj tvorevini. Istraživanja je još u Milekerovo vreme, pre 145 godina, otežavala činjenica da je lokalitet u velikoj meri bio preoran i prekriven novoformiranim plantažama vinove loze. Njegovo stanje danas još je gore, jer ga prekriva bujna vegetacija.

- Geomagnetsko skeniranje bi mnogo toga moglo da otkrije. Ko zna kakva bi se građevina prikazala, kada bi se oko ovih kamenih gromada razgrnula zemlja, s obzirom na to da je sasvim izvesno da se one prostiru u dubinu - naznačava Fodor, koji je i 2016. godine, takođe tragom Milekerovih arheoloških zapisa, locirao i široj javnosti predstavio zaboravljene Vatinske krugove.

Foto. Udruženje Feliks Mileker

Na fotografiji s početka 20. veka vidljivi ostaci praistorijskog naselja, na vrhu brda

Taj lokalitet, koji se nezvanično smatra jednim od prvih kalendara u Evropi, nakon Fodorovih objava postao je interesantan za istraživanje brojnim domaćim i stranim stručnjacima, ali ne i našim zvaničnim institucijama. On se nada da će sa naseljem na padinama Vršačkih planina biti drugačije, te da će se u skorijoj budućnosti saznati prava istina, koju ono krije.

Foto. Udruženje Feliks Mileker

Praistorijsko naselje na Vršačkim planinama, nekada

Pažljivo birali strateško mesto

torijsko naselje pažljivo je bila birana, što se zaključuje na osnovu činjenice da se sa tog platoa otvara vidik na ceo ravničarski krajolik, od severa do juga. Specifično je i to što se nalazi u zavetrini, a poznato je da u Vršcu konstantno duvaju jaki vetrovi. U blizini ima i nekoliko izvora pijaće vode, dok su okolne guste šume obezbeđivale dovoljne količine neophodne drvne građe, kao i prisustvo velikog broja divljači.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SKANDAL! Fatalna stjuardesa koštala fudbalera razvoda! A tek kod koga je pobegla šokirana žena...