ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA HAMAMA RIZNIČARA SULTANA BAJAZITA U SMEDEREVSKOJ TVRĐAVI: Prvi radovi posle četiri decenije

Jelena Ilić

29. 09. 2025. u 15:40

Počele su pripreme za arheološka iskopavanja ostataka turskog kupatila- hamama iz 15.veka u Smederevskoj tvrđavi koje je sagradio glavni rizničar blagajne sultana Bajazita.

АРХЕОЛОШКА ИСТРАЖИВАЊА ХАМАМА РИЗНИЧАРА СУЛТАНА БАЈАЗИТА У СМЕДЕРЕВСКОЈ ТВРЂАВИ: Први радови после четири деценије

Foto: N. Živanović

Ostaci turskog kupatila na prostoru Velikog grada, uz bedeme Tvrđave kraj Dunava svetlost dana ugledali su pre četiri decenije prilikom delimičnih arheoloških iskopavanja. Danas su u lošem stanju, obrasli i skriveni travom i rastinjem, a šta se krije ispod zemlje teško se može i naslutiti.

Ovih dana Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture započeo je prirpeme za predstojeća istraživanja.

-Hamam uz dunavski bedem je delimično istraživan, a neophodno je da se areheološki potpuno istraži. Posle pripremnih radova, očekujemo da obavimo istraživanja za koja projekat postoji. Obnovu i konzervaciju, ukoliko finansije dozvole, očekujemo sledeće godine,  kaže direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo, arheolog Dejan Radovanović.

Tursko javno kupatilo sagradio je  u periodu između 1485. do 1490. godine glavni rizničar blagajne sultana Bajazita II- Firuz aga, koji je kao zadužbinar podigao  veliki broj građevina širom Osmanskog cartstva od kojih je ostala samo jedna džamija u Istanbulu na At mejdanu. Do sredine 16. veka, bio je jedan od najprofitabilnijih objekata te vrste u Osmanskom carstvu. Hamam je srušen posle 1867.  godine a znatno je oštećen prilikom svazeničkih bombardovanja Smedereva 1944. godine.

Sastoji se o dve odvojene celine namenjene kupanju muškaraca i žena. Svaka je imala svlačionicu, parno kupatilo, prostoriju za masažu i kupaonicu. Podovi su  bili od opeke, a  ispod njih su bile keramičke cevi za dovod čiste vode sa izvora kod sela Petrijevo i za odvod otpadne vode u Dunav. Pretpostavlja se da su najveće prostorije bile natkrivene plitkim kupolama, a ostale dvovodnim krovovima

Inače, prilikom gradnje korišćen je kamen sa porušene mitropolijske Blagoveštenske crkve koju je sagradio despot Đurađ Branković, o čemu svedoče kameni blokovi sa očuvanim delovima fresaka, otkriveni prilikom sondažnih arheoloških istraživanja 1986. - 1987. godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KAKVA IZDAJA! Košarkaš Partizana potpisuje za Crvenu zvezdu