KUJUNDŽILUK JE PONOVO U MODI: Izložba starog i savremenog nakita izgrađenog tradicionalnom tehnikom

Игор Митић
Igor Mitić

01. 12. 2025. u 12:58

Izložba tradicionalnog nakita, pod nazivom „Nezaborav“, iz spomen zbirke Hristifora Crnilovića i savremenog nakita autorke Ivane Stanković, umetnice iz Leskovca, postavljena je u galeriji Leskovačkog kulturnog centra.

КУЈУНЏИЛУК ЈЕ ПОНОВО У МОДИ: Изложба старог и савременог накита изграђеног традиционалном техником

foto: LKC

Na ovoj izložbi je prikazan deo kulturnog nasleđa Srbije o kojem se stara Etnografski muzej u Beogradu, zbirka nakita, kujundžijskog alata i rukopisne građe o kujundžiluku, koje je prikupio Hristifor Crnilović, a čuvaju se u njegovoj spomen-zbirci u Manakovoj kući u Beogradu.

Komadi nakita iz ove zbirke bili su izvor inspiracije za saradnicu Etnografskog muzeja Leskovčanku Ivanu Stanković, autorku savremenog nakita izgrađenog tehnikom filingrana. Umetnica, koja se duže od dve decenije bavi filingranom, prenela je ornamentiku iz 19. veka u savremeni dizajn nakita i tako je, u saradnji sa Milenom Đuricom, višim kustosom Etnografskog muzeja, spojila prošlost i sadašnjost.

Slikar Hristifor Crnilović((1886-1963) živi i posle smrti zahvaljujući tome što je svoj život „slagao u drvenim sanducima“ i tako iza sebe ostavio najveću etnološku zbirku na Balkanu sa 2.600 različitih predmeta.

On je, na konju, lutao brojnim selima i prikupljao narodne nošnje, upotrebne predmete, ručne radove, nakit, stari novac, oružje, duboreze, kandila i druge religijske predmete…

Rođen je u porodici Prokopija Đokića Crnila, imućnog vlasotinačkog trgovca. Uz njegovu podršku završio je Kraljevsku umetničku akademiju u Minhenu. Radio je kao profesor umetnosti u Negotinu, Skoplju i Aleksincu, ali je letnje raspuste koristio za misiju koju je sam sebi postavio.

Vrednost njegove zbirke nije samo u brojnosti predmeta, nego i u načinu istraživanja i prikupljanju podataka. Tražili su mu je i iz Pariza, ali je ustupio Beogradu, pod uslovom da bude izložena kao posebna celina.

MORAMO ČUVATI NASLEĐE

Na otvaranju izložbe Milena Đurica je rekla da možemo da uporedimo kujundžijski alat majstora iz 19. veka sa alatima koje se koriste danas. Nije se to mnogo menjalo, tehnika ostala ista, sve je vrlo slično. Filigran kao zanat je upisan na nematerijalnu listu nasleđa Srbije 2012. godine. i zadatak nam je da čuvamo naše nasleđe, ali je najvažnije kada ga učinimo živim. Upravo to je Ivana uradila. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PRVI REZULTATI IZBORA U SRBIJI