ŽIVEO JE STIHOVE I PRE NEGO ŠTO IH JE ZAPEVAO: Glumac Milan Marić o ulozi Tome Zdravkovića
UMETNOST i umetnici, ako su pravi, tu su da svedoče.

Foto: Aleksandar Letić/ Vojislav Danilov
Glumac Milan Marić, iako mlad (rođen je 31. jula 1990), u takve se svrstava - i po glumačkoj veštini i po stavu. Dovoljno je samo pogledati prvi veliki biografski film u njegovoj karijeri - otelotvorenje ruskog disidentskog pisca Dovlatova, koji je, umnogome zahvaljujući Mariću, ovenčano Srebrnim medvedom u Berlinu. Stvarne, istorijske ličnosti upečatljivo je odigrao i u pozorištu - obe u vezi sa mladobosanskim pokretom - Gavrila Principa u komadu "Mali mi je ovaj grob" i Danila Ilića u predstavi "Zmajeubice", kao i u filmu "Branio sam Mladu Bosnu".
I pre nego što je diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti, u klasi profesorke Biljane Mašić 2013. godine, zaigrao je u nekoliko predstava - "Iza rešetaka", "Radnici umiru pevajući", "Sumnjivo lice", te u postavci Olivera Frljića koja je uzburkala ovdašnju javnost - "Zoran Đinđić". Po diplomiranju postao je stalni član Jugoslovenskog dramskog pozorišta i zaigrao u mnogo serija - od onih generacijskih poput "Jutro će promeniti sve", do sve popularnijih kriminalističkih kakve su "Besa" ili "Državni službenik", u kojoj ima glavnu ulogu. U pohvale njegovoj veštini treba ubrojati i što je za ulogu u seriji "Nemanjići" naučio da jaše i barata mačem, a za ulogu u "Dovlatovu" savladao ruski jezik za tri meseca.
U četvrtu deceniju života Milan Marić zakoračio je u liku legendarnog pevača Tome Zdravkovića (1938-1991). Iako će mu glas u igranom filmu "Toma", kao i potonjoj seriji, pozajmiti profesionalac, da bi svedočio o životu najvećeg boema jugoslovenske narodne muzike i mogao da uđe u, i pod, kožu Tome Zdravkovića, Marić je dugo uvežbavao i pevanje i sviranje.
- Već mesecima se pripremamo, jer osećamo veliku odgovornost. Donosimo priču o životu malog čoveka iz provincije, koji vremenom izrasta u velikog umetnika i ulazi u legendu kao simbol jedne epohe - kaže, u intervjuu za "TV novosti", Milan Marić. - Tokom priprema pregledali smo obilje materijala o Tomi, javno dostupnog, i iz privatnih arhiva. Razgovarali smo sa mnogo njegovih kolega, prijatelja, članova porodice, poštovalaca. Poseban deo priprema odnosio se na masku i kostim, ali podjednaku pažnju smo posvetili i lektorskim i muzičkim pripremama. Iako će ljudima u prvi mah biti važno da ocene koliko ličim na Tomu, moj zadatak je mnogo više od toga. Kao što ste formulisali, ja moram Tomi da uđem i pod kožu pa da gledaocima pokažem njegova unutrašnja stanja, promene, misli i osećanja. Veoma je uzbudljivo, jer je raskoš Tomine muzike upravo odraz njegovog emotivnog bogatstva.
* Koliko je vašem ličnom ukusu i muzičkom izboru bliska muzika na koju se projekat "Toma" oslanja?
- Ne sećam se da sam upoznao ikoga sa naših prostora a da mu Tomina muzika nije bliska. Sa njom se ovde odrasta, uz nju se čezne, voli i pati.

Foto: Aleksandar Letić/ Vojislav Danilov
* Toma Zdravković je evergrin narodne muzike, čije delo je obeležilo jednu epohu, a i danas živi. Šta za vas predstavlja Toma?
- Bio je autentičan, blag, romantičan. Umetnik koji je svojom muzikom obrisao granice prostora i vremena.
* Mnogi su saglasni u stavu da ne postoje lepši stihovi narodne muzike od onih koje je osmislio Toma Zdravković, koji je redak autor među pevačima. Kako su vas njegova maštovitost i autorski pečat inspirisali?
- Toma je bio autor svojih pesama, kao i kompozitor i pisac tekstova. Možda je to jedan od razloga zašto mu se veruje kada peva o životu od koga je umoran, o kafani koja mu je sudbina, ženama za kojima čezne... On je svoje stihove živeo i pre nego što ih je zapevao.
* Koja vam je najdraža Tomina pesma ili stih i zašto?
- "Evo već je jesen, a tebe još nema..." Jer svi čuvamo neku neispričanu priču, te letnje ljubavi, ta tužna leta...

Milan Marić kao Toma i Tamara Dragićević kao Silvana / Foto Aleksandar Letić
* U fokusu "Tome" su i urbane legende o Zdravkoviću i o poznatima iz osamdesetih godina prošlog veka. Kako vi, rođeni 1990, gledate na taj period?
- Toma je rođen, živeo je i proslavio se u Jugoslaviji. U to vreme, sporije se, čini mi se i temeljnije, gradila karijera. Organizovane su velike koncertne turneje i muzički festivali širom zemlje. Postoje brojna svedočanstva o intenzivnom druženju i dogodovštinama iz tog vremena, od kojih ćemo mi neke obraditi u filmu. Simbolično, Tomina smrt koincidira sa krajem Jugoslavije i onim što je ta zemlja predstavljala. Ostale su uspomene.
BUNTOVNIK KOJI JE OSTVARIO JUGOSLOVENSKI SAN

Foto: Arhiva "Novosti"
SCENARIO nudi i motive pobune protiv krutih formi uređenog socijalističkog društva sa nametnutim razlikama između urbanog i ruralnog, te kulturnog i estradnog kao autentičnog i lažnog. U ovakvom "čitanju" Toma nije samo kafanski boem već na neki način buntovnik?
- Toma je svojim ekscentričnim životnim stilom svakako provocirao tadašnje društvo, i u tom smislu jeste bio buntovnik. Ali njemu se pre toga desio "jugoslovenski san" - siromašni, talentovani momčić iz provincije je dobio šansu i uspeo da se vine u zvezde, da postane slavan, da peva Titu.
* Najlepši dvojac narodne muzike upravo su Toma Zdravković i Silvana Armenulić. Kako vi doživljavate njihovo prijateljstvo?
- Silvana i Toma su imali posebnu vrstu bliskosti, ona je prva prepoznala Tomin talenat i pomogla mu da se afirmiše. Bili su prijatelji, saradnici, inspiracija i podrška jedno drugome.
* Koja je još od mnogobrojnih ličnosti iz Zdravkovićevog okruženja na vas ostavila snažan utisak?

Foto Arhiva Novosti
- Mnogi ljudi verovatno ne znaju da se Toma blisko družio sa Zoranom Radmilovićem i Mikom Antićem. Mika je čak govorio poeziju na Tominim koncertima. Ipak, ovaj trojac je najviše vremena zajedno proveo družeći se u kafani.
* Kafana je ranije važila za mesto okupljanja glumaca, sportista, pevača, rečju elite. Postoji li takva institucija kafane danas?
- Autentičnih kafana je danas manje, ali su i dalje omiljeno mesto okupljanja. U kafanu se ide na narodnjake, pijanstvo, dert. Baš zato što se u kafani brišu razlike i danas je vole ljudi svih generacija i profesija.
* Poznato je da je Toma život proveo kao kafanski boem. Šta je nekada značilo biti boem, a šta je danas od toga ostalo?
- Boemštine ima u svakom vremenu, mada je u savremenom svetu verovatno veći izazov odreći se konformizma, nego što je to bilo u Tomino vreme.

Foto: Aleksandar Letić/ Vojislav Danilov
Preporučujemo

SNIMANjE FILMA O “PESNIKU TUGE”: Evo ko će igrati Tomu Zdravkovića i Silvanu Armenulić
24. 07. 2020. u 18:38

"NOVOSTI" SA PROTAGONISTIMA FILMA "TOMA": Oživeli besmrtne note najvećeg boema (FOTO)
12. 08. 2020. u 00:41

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)