PRIČE IZ ZAVIČAJA: Knjiga kao podsetnik na pripovedače pribojskog kraja

NA prozno književno stvaralaštvo pribojskog kraja nedavno je čitaoce podsetio Mirko Ikonić (71), profesor književnosti, pesnik, pripovedač i književni kritičar, sabirajući među korice knjige "Priče iz zavičaja" pripovedačke forme i odlomke iz romana 21 autora, sa njihovim kraćim životopisima.

ПРИЧЕ ИЗ ЗАВИЧАЈА: Књига као подсетник на приповедаче прибојског краја

Foto Tanjug

I ime knjige i naslovi literarnih radova na stranicama kao "Materina kletva", "Dedovski orah", "Kako je umro đed", "Zov planine", "Branova sinegrica", "Povratak kući i smrt majke", "Hleb", "Jabuka, "Majka", "Samačka soba zvana svratište", "Bicikl", "Razdvajanje", "Razglednica iz 1952." i drugi, upućuju na zavičajnu atmosferu i prepoznatljiv kolorit koji je prisutan kod većine autora, kao i na memoarsku i autobiografsku tematiku.

Podsećajući da u prozi kraja preovlađuju pripovedačke forme (novele, crtice anegdote), dok su romani znatno ređi i da je među stvaraocima samo jedna žena - Snežana Živković, autorka romana "Pod Ožljem", priređivač kaže da je u antologijski izbor uvrstio ono što je najbolje i najznačajnije, pre svega u estetskom, pa onda i u dokumentarnom smislu.

- Bez sumnje, najznačajniji stvaralac našeg kraja je Lazar Komarčić, koji je napisao devet romana i dve knjige pripovedaka, koji se bavio i novinarstvom, a koga je prof. dr Jovan Deretić uvrstio u svoju "Istoriju srpske književnosti" i u obimnu studiju "Srpski roman" - ističe Ikonić. - Drugi značajni romanopisac i pripovedač je Velibor Jovanović, autor sedam romana i dve knjige pripovedaka. Njegove knjige naišle su na lep prijem i čitalaca i književne kritike, čemu su naročito doprinele savremena tematika i pojave u drugoj polovini 20. i početkom 21. veka, ali i novi stvralački postupci u viđenju istorije i sudbine čoveka u vremenu rata i mira.

Slične vrednosti, kako u uvodu pojašnjava priređivač knjige, vide se i u romanima Jusufa Čolovića i Miomira Milinkovića, koji imaju sve odlike intelektualne proze i stilska obeležja koja ih potvrđuju kao znalce književnog zanata. Među takve spadaju i Puniša Papić, Milomir Ljujić, Vujica Bojović, Đorđe Simić i Božur Hajduković, u čijim pripovetkama preovlađuju vedriji, anegdotski sadržaji, a ponekad i satirični i humoristički zahvati naše savremene stvarnosti. Reč je o prozi autetičnog doživljaja, sa naglašenim odrazom našeg vremena.

Neki prozni stvaraoci, rođeni u pribojskom kraju ili su ovde proveli deo radnog veka, imaju naglašene esejističke i analitičke zahvate (Danilo Vitorović, Ratomir Cvijetić, Miodrag Nikačević i Snežana Živković) pa, po rečima Ikonića, njihova proza pleni preciznošću.

PUTOPIS IZ STARE SRBIJE

"PRIČE iz zavičaja" donose i zapis "Od manastira Banje do Nove Varoši", odlomak iz knjige putopisne proze "Stara Srbija, prošlost i sadašnjost" Tome Bacetića, objavljene na ruskom jeziku u Moskvi 1876. godine. Knjigu je preveo na srpski i objavio Dobrilo Aranitović iz Šapca 2001.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

KOMUNIKACIONA oprema za koju Ukrajina tvrdi da je pomagala u podršci ruskim napadima dronova sa teritorije Belorusije prestala je da radi, rekao je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski novinarima danas, nekoliko dana nakon što je izdao ultimatum beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku.

24. 06. 2026. u 18:41

Komentari (0)

ŠIPTARI PONIŽAVAJU SRBE NA VIDOVDAN: Upustvo terorista našem narodu kako da se ponaša u svojoj zemlji (FOTO)