KAD PUKNE POGLED OD VRŠCA DO RTNJA: Sa Vršačkih planina mogu se videti i više od 100 kilometara udaljeni masivi (FOTO)

Јелена Ј. Баљак
Jelena J. Baljak

25. 02. 2024. u 17:30

KADA je vedro vreme i kada se sve nečistoće iz vazduha povuku, pogled sa Vršačkih planina dopire čak do Rtnja, koji je vazdušnom linijom udaljen oko 155 kilometara.

КАД ПУКНЕ ПОГЛЕД ОД ВРШЦА ДО РТЊА: Са Вршачких планина могу се видети и више од 100 километара удаљени масиви (ФОТО)

Foto: Tamaš Fodor

Iako ova činjenica mnogima zvuči neverovatno – jer, da bi stigli do te planine u istočnoj Srbiji Vrščani moraju da voze bar tri sata – brojne fotografije lokalnih planinara dokazuju da to nisu samo puste priče.

Jednu takvu tokom januara napravio je i Vrščanin Tamaš Fodor i to sa Lisičje glave (590 mnv) – drugog vrha po visini na Vršačkim planinama. Kadar poznatog rtanjskog vrha Šiljak (1.561 mnv) koji se jasno nazire u zaleđu Homolja, zadivio je njegove pratioce na društvenim mrežama. Istog dana, sa istog mesta, uhvatio je i neverovatan kadar Avalskog tornja, kako se izdiže iznad polja vetrenjača u ataru vršačkog sela Izbište...

PLAVA SILUETA

I VRŠAČKE planine se mogu videti sa okolnih planina. Njihova plava silueta predstavlja posebnu atrakciju za posetioce Avalskog tornja. Vide se i iz Nacionalnog parka „Nera Beušnica“ u Rumuniji, odakle se čak može nazreti i srednjovekovna Vršačka kula, koja se nalazi na najnižem brdu. Dejan Maksimović ih je posmatrao i sa visine od preko 2.000 mnv, sa planine Carku.

-Tek kada se posmatraju sa takve visine, vidi se koliko su, u stvari, niske i površinski male. Ali, za nas su jako značajne i najlepše – ističe Maksimović.

-Avala je vazdušnom linijom od Vršačkih planina udaljena oko 80 kilometara i možemo je videti kao na dlanu. Kosmaj i Homoljske planine takođe. Jasno se vide i Venčac i Bukulja, kao i Rudnik, koji je udaljen oko 126 kilometara. Zapravo, vidi se samo njegov najviši vrh (1.132 mnv), a ne ceo masiv, zato što na toj razdaljini počinje zemljina kriva – objašnjava, za „Novosti“, iskusni vršački planinar Dejan Maksimović.

Iako je reč o niskoj planini, sa najvišim vrhom od tek 641 metra nadmorske visine, sa nje se mogu uočiti i istočni delovi Fruške gore, kao i poznati ski-centri u Rumuniji – planine Semenik (1.446 mnv), Carku (2.190 mnv) i Muntele Mik (1.800 mnv). Takođe i Banatske planine kod Oravice. Svi ti rumunski vrhovi posebno su atraktivni, jer su ovenčani snegom čak i kada kod nas uveliko buja prolećna vegetacija.

-Poseban je osećaj, ali i privilegija, to što se iz nepregledne vojvođanske ravnice, sa planine koja se bukvalno ni iz čega izdigla iz tla, može videti gotovo pola Srbije i dobar deo rumunskog Banata – ocenjuje Maksimović. - Sve to je vidljivo golim okom i može se uočiti čak i sa vidikovaca koji se nalaze ispod 400 metara nadmorske visine.

Najatraktivniji i običnim turistima najpristupačniji vidik je sa Vršačke kule, mada se Bukulja i planina Venčac, koje se nalaze jedna pored druge, mogu posmatrati i sa niže kote – sa popularnih stena kod prostorija Kluba ekstremnih sportova „Izazov“. Ali, za to postoje i određeni preduslovi.

VIDIKOVAC NA KROVU VOJVODINE

GUDURIČKI vrh (641 mnv) na Vršačkim planinama predstavlja najvišu tačku u severnoj pokrajini. Ove godine na njemu će konačno biti sagrađen novi vidikovac, visok 15,5 metara, kako bi svi koji osvoje krov Vojvodine mogli da uživaju u jedinstvenom pogledu, koji seže preko 100 kilometara u daljinu. Sada im vidik zaklanja gusta šuma.

-Neophodno je da atmosfera bude baš čista, da nema izduvnih gasova, koji magle horizont. To se najčešće dešava u proleće, posle pljuska – kaže naš sagovornik, uz konstataciju da je poseban ugođaj i kada se na Vršac spusti magla. - Planinski vrhovi tada ostaju iznad magle. Vire poput ostrva iz mora. Okupani su suncem, dok je temperatura u samom gradu od pet do deset stepeni niža. Tada se i drugi vrhovi, iako udaljeni stotinak kilometara, vide kako vire iz belog vazdušnog prostranstva.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024