KRAGUJEVAČKA KOLONSKA KAPIJA POSTALA KULTURNO DOBRO: U toku rekonstrukcija ulaza u najstarije radničko naselje u Srbiji

Vesna Hadžić

04. 02. 2025. u 06:30

KOLONSKA kapija u istoimenom kragujevačkom naselju jedan je od simbola grada Kragujevca i predstavlja istorijsko-kulturno nasleđe iz perioda rane industrijalizacije Srbije.

КРАГУЈЕВАЧКА KОЛОНСКА КАПИЈА ПОСТАЛА КУЛТУРНО ДОБРО: У току реконструкција улаза у најстарије радничко насеље у  Србији

Foto : GK

Sagrađena kao ulaz u nekadašnju Radničku koloniju, naselje u kome su živeli radnici Vojnotehničkog zavoda sa svojim porodicama u periodu kada je grad na Lepenici ubrzano rastao i razvijao se zahvaljujući snažnoj vojnoj industriji.

Radničko naselje Kolonija izgrađeno je nakon Prvog svetskog rata, od 1924. do 1931. godine na ime ratne odštete pričinjene Srbiji od strane Nemačke. Bilo je u to vreme jedno od najskladnijih i najlepših industrijskih naselja.  Danas je okolni prostor moderno urbanizovan, ali je kapija ostala. Nikada rekonstrusina i neodržavana, a često i meta vandala, nije bila ni utvrđena kao kulturno dobro, pa samim tim ni pod zaštitom kao kulturno dobro.

Foto : GK

 

Zbog toga je kragujevački Zavod za zaštitu spomenika kulture pokrenuo postupak za utvrđivanje Kolonske kapije kao nepokretnog kulturnog dobra Republike Srbije, stavivši je pod tzv. prethodnu zaštitu. To je omogućilo ovoj gradskoj ustanovi da iz budžeta opredeli novac za obnovu objekta.

Radovi se izvode uz stručni nadzor konzervatora, počeli su nedavno demontažom kapije, slede sanacija i konzervacija zajedno sa nosećim stubovima i prizemnim portirnicama, kao i postavljanje nove rasvete. Time će jedan od vrednih spomenika u Kragujevcu biti obnovljen i sačuvan.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Snaga zajedništva i solidarnosti