MUDAR I HARIZMATIČAN VOĐA LESKOVAČKIH PROLETERA: Kostadin Kosta Stamenković - narodni tribun koga su radnici voleli
NjEGOVO ime danas nose leskovačke ulice i škola. Nekada su se po njemu zvale i fabrike, sportski klubovi i Dom sindikata, a o ugledu Koste Stamenkovića svedoče i mnogobrojne biste, kao i spomenik u centru grada.
foto: I. Mitić
Široj javnosti poznat je kao narodni heroj koji je, sa svojom ćerkom, poginuo tokom Drugog svetskog rata, ali je njegov život bio mnogo slojevitiji i živopisniji od dela biografije vezane za učešće u NOB-u.
Kostadin Kosta Stamenković je rođen 1893. u siromašnoj leskovačkoj porodici, pa je još kao dete naučio šta znači nemati i boriti se za opstanak. Otuda i njegov poriv da se kao golobradi mladić uključi u radnički pokret i da ostavi snažan pečat na društveni, politički i sportski život Leskovca. Vojsku je služio u Pirotu, a tokom Velikog rata bio je deo mitraljeskog odeljenja Moravske divizije. Prošao je Albansku golgotu, od koje se oporavljao u Bizerti, a u domovinu se vratio preko Solunskog fronta.
U međuratnom periodu Leskovac postaje jedan od najvećih proizvodnih centara Kraljevine Jugoslavije, a njegovi industrijalci su zapošljavali na hiljade radnika. Kosta počinje da radi u mlinu Živka Stoiljkovića, ali 1925. doživljava nesreću posle koje se posvetio organizovanju radničke klase.
- Mašina mu je uhvatila i samlela levu ruku i samo je pukom srećom uspeo da preživi. Dobio je skromnu invalidsku penziju, ali od borbe za prava radnika, koji su bolju budućnost sve više vezivali za ideju komunizma, nije odustao - priča Nebojša Dimitrijević, direktor Narodnog muzeja u Leskovcu.
Kada su komunisti "gurnuti" u ilegalu Kosta je na legalan način pokušavao utiče na svest radničke klase. Kao član uprave KUD "Abrašević", organizovao je prvomajske uranke gde je prenosio poruke koje je želeo.
Status kulturnog dobra
KOSTINA rodna kuća ima status kulturnog dobra. Sredstvima lokalne samouprave ona je u potpunosti obnovljena. Konzervirani su i svi predmeti iz stalne postavke. Muzej sada radi na pripremi moderne prezentacije o Kostinom životu, kao simbolu revolucije, ali i o radničkom pokretu ovog kraja u periodu između dva rata.
- Organizovao je i igranke gde su ljudi mogli da dođu u kontakt sa novim idejama i da postanu aktivni članovi te grupe. Komunističku ideologiju širio je i kroz rad u sportu. Bio je, 1923. godine, među osnivačima fudbalskog kluba. Zvao se "Crvena zastava", pa "Proleter, a onda i "Građanski", da bi 1934. dobio ime "Dubočica" koje i danas nosi - navodi Dimitrijević.
Nasuprot leskovačkim radnicima "stajala" je buržoazija koja je, izrabljivala radnike, a kada bi "dara prevršila meru" problemi bi se rešavali štrajkovima.
- Srbija je Zakon o radu dobila 1912. ali je on bio slovo na papiru. U Leskovcu se, u pojedinim fabrikama, radilo i po 12 časova i to za mizernu zaradu, pa su usledili veliki štrajkovi stolara, tekstilnih radnika i drvodeljaca. Organizovao je "Štrajkačku kuhinju". Radnici su čak dobijali i male nadoknade, tek da prežive, ali im je to bio motiv da istraju u zahtevima - kaže naš sagovornik.
Vlasnici fabrika su odbijali da prihvate štrajkačke zahteve i na sve načine hteli da ih osujete, ali nisu uspevali, pa su se upuštali u pregovore gde je Kosta bio neizbežan. Štrajkovi su okončani povećanjem dnevnica i uvođenjem osmočasovnog radnog vremena što svedoči o Kostinom mudrom vođstvu, ali i o poštovanju koje je ovaj narodni tribun imao među industrijalcima.
Kosta se dva puta ženio. U prvom braku je dobio ćerku Leposavu, a u drugom nije imao dece. Kao komunista, uoči Drugog svetskog rata, Kosta je uhapšen. U zatvoru u Bileći, 1940. bio je utamničen sa Mošom Pijade, Đorđem Andrejevićem Kunom i slikarom Borom Baruhom gde je i nastao crtež na kojem je u zatvoru.
Po povratku u Leskovac Kosta sa ćerkom učestvuje u formiranju Kukavičkog partizanskog odreda. Pritisnuti od neprijateljskih vojnika, partizani su hteli da se 1942. prebace na Radan planinu, ali su Kostu, Leposavu i još dve partizanke opkolili četnici. Kada su im ostale samo dve bombe jednom su, po svedočenjima, ubili nekoliko četnika, a drugu sačuvali za sebe.
Sedam godina nakon toga, Kosta Stamenković je proglašen narodnim herojem. Imao je mlađeg brata Stojana, koji je preživeo rat, a njihovu rodnu kuću, 1950. poklonio je Narodnom muzeju u Leskovcu.
Preporučujemo
I KOLUMBIJA NA „VRŠAČKOM VENCU“: Festival se održava od 5. do 9. jula na Gradskom trgu
10. 06. 2026. u 18:30
USPEH NA VIDOVDANSKOM TURNIRU U ĆUPRIJI: Tri medalje za karatiste „Crnice“
10. 06. 2026. u 17:07
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
NAŠE KOMŠIJE OKRENULE LEĐA UKRAJINI: Veliki šamar za Zelenskog
BUGARSKI ministar odbrane, Dimitar Stojanov, izjavio je danas da ta zemlja neće više da šalje oružje Ukrajini.
09. 06. 2026. u 15:10
HRVATSKA SE OPASNO NAORUŽAVA: Stiže francusko oružje, Zagreb modernizuje i nemačke haubice
HRVATSKA će, osim nabavke 18 novih samohodnih haubica "cezar" od Francuske, modernizovati i 14 postojećih nemačkih "pancir" haubica koje je kupila 2014. godine, proizlazi iz zajedničke izjave o pojačanoj saradnji nemačke i hrvatske vlade.
09. 06. 2026. u 12:21
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)