EVROPA DA BUDE SVOJA: Makron - Protiv sila koje kroz Balkan hoće da destabilizuju kontinent
EVROPSKA unija ima naročitu odgovornost prema Zapadnom Balkanu, smatra francuski predsednik Emanuel Makron, čija zemlja je od Nove godine zvanično preuzela šestomesečno predsedavanje.

Foto: Tanjug/AP
To bi mogla da bude šansa za dalji napredak.
Makron naglašava da je Balkan više od suseda EU, da se nalazi u srcu Evrope, deleći istu istoriju i geografiju. Da bi se izbegle nove tenzije, cilj mu je da se akcenat stavi na dalje investiranje u region. Insistira na ekonomskoj integraciji, razmeni građana, ali i na borbi protiv "mešanja i manipulacija" drugih sila koje, kako ističe, "traže da kroz Balkan destabilizuju Evropu".
Osim prema našem regionu, EU će dosta pažnje posvetiti i odnosima s Afrikom. U februaru će biti održan veliki samit EU-Afrika da bi se izbegle nove migrantske drame. U središtu francuske politike biće i novi evropski ekonomski model rasta, kao i politika zajedničke odbrane, za suprotstavljanje opasnostima na zemlji, u vodi i vazduhu, ali i na sajbermreži. U tom smislu cilj je i jačanje evropske odbrambene industrije. S tim u vezi, planiran je još jedan samit, lidera EU, u martu, da bi definisali Evropu 2030. Slogan na kom Francuska zasniva predsedavanje EU su obnova, snaga i pripadnost, a Makronov cilj je jaka i suverena Evropa.
Po Makronu, EU treba da bude jaka u svetu, potpuno suverena, slobodna u svom izboru i gazda sopstvene sudbine. Ističe da egzistencijalni, klimatski, tehnološki i geopolitički izazovi zahtevaju duboku transformaciju EU, dok zaštitu spoljnih granica smatra suštinski važnom.
Makrona čekaju i odnosi sa Kinom, Velikom Britanijom i SAD, obnova, bezbednost, sajberkriminal, hibridni ratovi, sve to u trenutku kada rastu antievropska osećanja unutar EU. Izuzetno su bitni i odnosi s Rusijom, s kojom Makron podržava dijalog, zajedno s Nemačkom, dok neke članice to odbijaju.

Foto: Profimedia
Kada je reč o napetostima između Ukrajine i Rusije, Makron namerava da se ispred EU angažuje u političkom procesu i dijalogu s Rusijom koji bi, po njegovim rečima, trebalo da dovede do pacifikovanja regiona.
Veliki problem za EU je i sukob s Mađarskom i Poljskom, a Makron je sebi stavio u zadatak da sa njima pronađe moguće kompromise na kojima mogu da sarađuju, gde pre svega misli na suverenu Evropu i model ekonomskog rasta.
Makron, tokom predsedavanja, želi i da strateškom kupovinom brani evropsku privredu, kao i da se zajednički reaguje u odnosu na konkurenciju s Rusijom i Kinom. Insistira i na "čovečnijoj Evropi", bližoj ljudima. Zauzima se i za jednaka primanja među polovima ili između Istoka i Zapada. Najavio je nove instrumente za primenu demokratskih vrednosti "u koje su neke zemlje počele da sumnjaju", fond podrške za istraživačko novinarstvo, borbu protiv mržnje i diskriminacija, rasimzma i antisemitizma i nasilja nad ženama, kao i veliki rad na istoriji Evrope, u trenutku kada se pojavljuje revizionizam koji dovodi u pitanje njeno nasleđe u dvadesetom veku. Njegova ideja je i civilna služba od šest meseci za mlađe od 25 godina.
PRILIKA ZA SRBIJU
POLITIKA zvaničnog Pariza predstavlja priliku za Srbiju i realno je da naša zemlja otvori još jedan klaster na putu ka pridruživanju - broj 3.
Ovaj klaster pod nazivom "Konkurentnost i rast", sadrži čak osam poglavlja: Informaciono društvo i mediji (10), Oporezivanje (16), Ekonomska i monetarna politika (17), Socijalna politika i zapošljavanje (19), Preduzetništvo i industrijska politika (20), Nauka i istraživanje (25), Obrazovanje i kultura (26) i Carinska unija (29). Da bi se to ostvarilo, trebalo bi da se ostvari dalji napredak u reformama, borbi protiv korupcije, pravosuđu, odnos prema medijima, domaćem tretmanu ratnih zločina...
ZASTAVA "PALA" PRERANO
FRANCUSKE vlasti bile su primorane da pre vremena, već u noći između subote i nedelje, skinu evropsku zastavu s Trijumfalne kapije, zbog protesta desnice, koja je smatrala da se time, što plavi steg sa zvezdicama leprša na mestu gde se obično vijori francuska zastava, "briše francuski identitet".
BONUS VIDEO - EKSKLUZIVNO! NOVOGODIŠNjI INTERVJU PREDSEDNIKA VUČIĆA ZA "NOVOSTI"

UDARNO: Mediji prenose - Tramp zatvara ključnu NATO bazu na Balkanu
PREDSEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatvoriće bazu u Aleksandrupolisu u Grčkoj koja se koristi za isporuke oružja i tehnike Ukrajini i Istočnoj Evropi, piše list „Demokratija“.
24. 02. 2025. u 15:23

PUKLA BRUKA U VAŠINGTONU, FRANCUSKA OSRAMOĆENA: Tramp ponizio Makrona (VIDEO)
FRANCUSKI predsednik Emanuel Makron doputovao je u Vašington na sastanak sa američkim kolegom Donaldom Trampom.
24. 02. 2025. u 15:31

KINEZ SE ZAMONAŠIO NA SVETOJ GORI Dobio ime Amfilogije i poručuje: "Nikada nisam bio srećniji, osim možda kao dete"
ŽIVOTNE priče koje se kriju iza monaha na Svetoj Gori predstavila je grčka televizija "Skaj" u emisiji "PrimeTime". Pred kamerama su se našli jedan Kinez koji je postao monah, jedan student iz Soluna koji je odmah nakon diplome izabrao monaštvo, monah koji živi u samoći poslednje 24 godine.
23. 02. 2025. u 11:28
Komentari (2)