RECIKLAŽNI CENTRI KAO KLJUČ Rešavanje problema otpada u Srbiji
UNESTO da završava na deponijama i divljim smetlištima, otpad u Srbiji sve češće se posmatra kao resurs koji može da se ponovo iskoristi — kroz reciklažu, preradu i proizvodnju energije.
D.N.
U tom procesu, reciklažni centri postaju centralna tačka modernog sistema upravljanja otpadom. Stručnjaci ističu da bez razvijene mreže reciklažnih centara nema ni zatvaranja nesanitarnih deponija, ni prelaska na održiv model upravljanja otpadom kakav već postoji u razvijenim evropskim zemljama. Upravo ti centri omogućavaju da se otpad prvo razvrsta, obradi i pripremi za dalju upotrebu, umesto da se nekontrolisano odlaže i ugrožava životna sredina. Reciklažni centri služe za prijem i selekciju različitih vrsta otpada — od komunalnog i ambalažnog, do građevinskog i industrijskog.
Nakon selekcije, materijali poput metala, plastike, papira, stakla i mineralnog otpada vraćaju se u proizvodne tokove kao sekundarne sirovine. Time se značajno smanjuje količina otpada koja završava na deponijama. Poseban značaj reciklažni centri imaju kao preduslov za energetsko iskorišćavanje otpada. Tek nakon što se iz otpada izdvoje materijali pogodni za reciklažu, preostali deo može se koristiti za proizvodnju energije. Na taj način se poštuje hijerarhija upravljanja otpadom — reciklaža ima prednost, dok je energetska upotreba dopunsko rešenje.
Izgradnja regionalnih reciklažnih centara omogućila bi i zatvaranje velikog broja divljih deponija, koje danas predstavljaju jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji. Umesto zapuštenih i zagađenih površina, prostor bivših deponija mogao bi da se rekultiviše i pretvori u zelene zone ili druge sadržaje u korist lokalnih zajednica. Osim ekološke, reciklažni centri imaju i ekonomsku dimenziju. Njihov rad otvara nova radna mesta, podstiče razvoj domaće industrije prerade otpada i smanjuje zavisnost od uvoza sirovina. Dugoročno, to doprinosi razvoju cirkularne ekonomije u kojoj se resursi koriste racionalnije i efikasnije.
Sagovornici upozoravaju da sama izgradnja centara nije dovoljna bez jasnih pravila, kontrole i edukacije građana i privrede. Ipak, bez reciklažnih centara kao osnove sistema, svaki pokušaj modernizacije upravljanja otpadom ostaje parcijalan i nedovoljan. Zbog toga se reciklažni centri sve češće navode kao ključna karika u prelasku sa deponija na održivo upravljanje otpadom — sistem u kojem otpad prestaje da bude problem i postaje resurs.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
ĆERKA DOŠLA KOD ČEDE Vidite šta je uradila Kosu: "Dobio je šta je tražio!" (VIDEO)
ČEDA Jovanović nedavno je otkrio da je počeo da živi sa svojim prijateljam Acom Kosom, a ne krije da mu njegova podrška u životu mnogo znači.
11. 01. 2026. u 09:32
Komentari (0)