ZA ČISTIJI DUNAV 700 MILIONA EVRA: Beograd dobija pet postrojenja za preradu fekalnih voda
ŽELIMO da nam voda u Beogradu bude prozirna, čista, a ne da voda u Savi i Dunavu bude puna fekalija.

Foto: Zoran Jovanovic
To je ono na čemu radimo. To su stvari za koje mi nemamo tehnologiju i naravno da moramo sa nekim da gradimo fabriku za prečišćavanje otpadnih voda. Postrojenje u Velikom Selu radimo sa Francuzima, dok građevinski deo izvode Kinezi.
Ovako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom dvodnevne posete Francuskoj, podsetio na veliki projekat u Beogradu, koji se gradi u okviru programa "Čista Srbija".
Za fabriku otpadnih voda u Velikom Selu trenutno se radi projektno-tehnička dokumentacija, a sredstva potrebna za završetak ovog posla prelaze 700 miliona evra.
Na teritoriji prestonice planirana je izgradnja pet postrojenja za preradu fekalnih voda, a dok te fabrike ne budu gotove, u Savu i Dunav godišnje će se izlivati fekalije koje stanu u oko 60.000 olimpijskih bazena.
Kako je ranije rekao ministar građevinarstva, saobraćaja i vodoprivrede Goran Vesić, u Velikom Selu traje prva faza radova na fabrici, zajedno sa kineskim i francuskim partnerima. Kada bude završeno postrojenje u Velikom Selu, to će da "pokriva" oko 1,5 miliona ljudi.
- Kada budemo završili "Veliko Selo" i "Batajnicu", mi ćemo ukinuti više od 90 odsto direktnih izliva kanalizacije u Savu i Dunav u Beogradu - objašnjavao je Vesić. - U prestonici ima stotinak direktnih izliva kanalizacije u Savu i Dunav, ukupne zapremnine od oko 60.000 olimpijskih bazena otpadnih voda godišnje.
Prema rečima Sandre Dokić, državne sekretarke u Ministarstvu zaštite životne sredine, Beograd će rešiti problem kroz nekoliko postrojenja koja mora da ima, a najveće će biti ono u Velikom Selu.
- Tu se uveliko radi projektno-tehnička dokumentacija i mi sada možemo da vidimo kako to postrojenje treba da izgleda - kaže Sandra Dokić za RTS. - To će biti jedno od najvećih postrojenja, koje će imati i tretman sušenja mulja. On će se ovde i spaljivati, od čega će se koristiti energija. Sve je to u fazi tehničke dokumentacije i već možemo da vidimo kolika sredstva će biti potrebna za tako veliko postrojenje. Prelaze 700 miliona evra.
U procesu pristupanja Evropskoj uniji, Srbija treba da ispuni zahteve iz Poglavlja 27, koji se odnose na životnu sredinu, a tu su i standardi koji se odnose na prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Nemačka, Luksemburg, Holandija...
PODACI Evropske agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da Austrija, Nemačka, Luksemburg i Holandija prečišćavaju 100 odsto svojih gradskih otpadnih voda. Austrijanci su polovinom prošlog veka počeli da grade postrojenja za kanalizacione mreže. Trentutno ih ima 633, a najveće je u Beču. U Mađarskoj se 53 odsto otpadnih voda tretira u skladu sa zakonodavstvom EU. Budimpešta ima tri postrojenja za preradu otpadnih voda, a poslednjih decenija tu se generiše oko 95 odsto otpadnih voda.
- U narednom periodu treba da imamo 359 operativnih, funkcionalnih postrojenja za preradu otpadnih voda i izgrađenu ili rekonstruisanu kanalizacionu mrežu - rekla je Dokićeva. - U ovom momentu imamo četiri milijarde za ovu oblast, a tri milijarde iz kineskog kredita. To je za program "Čista Srbija", koji pored samih postrojenja i kanalizacije, treba da izgradi i određene regionalne centre za upravljanje otpadom.
Takođe, i industrijski kompleksi u celoj Srbiji, koji imaju otpadne vode iz tehnološkog procesa su u obavezi da do kraja 2025. godine imaju postrojenja za preradu otpadnih tečnosti.
Prikupljanje i tretman otpadnih voda poboljšava se širom Evrope, a najbolji primeri za to su Beč i Budimpešta, koji u Dunav ispuštaju potpuno prerađene fekalne materije. Tako da Dunav "čist" ulazi u Srbiju.

DRŽAVA ODREDILA OGROMAN POREZ ZA KUĆU ŽELjKA MITROVIĆA: Evo koliko mora da plaća
DRŽAVA je odredila ogroman porez za kuću Željka Mitrovića.
01. 04. 2025. u 14:12

PROCURIO POVERLjIVI DOKUMENT IZ PENTAGONA: Evropa nek se brani sama u slučaju ruskog napada, druga država je glavna pretnja
SUPROSTAVLjANjE ruskoj agresiji, nekada jedna od ključnih tačaka Nacionalne odbrambene strategije iz 2022. godine tokom administracije Džozefa Bajdena, tri godine kasnije više nije među najvažnijim prioritetima Sjedinjenih Američkih Država.
01. 04. 2025. u 12:17

JEDAN RAKIJA, A DRUGI... Nećete verovati KAKO se zovu psi novog ambasadora SAD u Srbiji Marka Brnovića
MARK Brnović je uvek ponosno isticao svoje poreklo, uostalom ćerke mu se zovu - Milena i Sofija.
31. 03. 2025. u 19:31
Komentari (0)