NASLEĐE KOJE ŽIVI: "Dani evropske baštine" otvaraju vrata prošlosti
SVAKE jeseni već više od dve decenije Beograd postaje deo velike evropske mreže gradova koji kroz umetnost, arhitekturu i istoriju slave svoje nasleđe.
FOTO: Novosti
Manifestacija „Dani evropske baštine” ima cilj da građanima približi značaj istorijskih lokaliteta, muzeja i spomenika, ali i upoznavanje sa nematerijalnom baštinom – običajima, tradicijom, zanatima i umetnošću kroz vekove, sve ono što čini identitet jednog naroda. Ovi dani kulture su pokrenuti još 1985. godine, a u njima danas učestvuje više od 50 zemalja, među njima i Srbija. Tokom trajanja manifestacije brojne kulturne institucije otvaraju svoja vrata, neke i besplatno, organizuju se vođene ture, različita predavanja i koncerti.
U Srbiji se Dani evropske baštine obeležavaju od 2002. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a svake godine manifestacija ima temu koja povezuje zemlje učesnice.
Tema ovogodišnje manifestacije bila je „Arhitektonska baština: prozor u prošlost, vrata u budućnost”, što je idealno opisalo suštinu programa koji je obuhvatio čitav grad. Arhitektura je predstavljena ne samo kao svedok epoha, već i kao živi deo svakodnevnog života Beograđana – most između sadašnjosti, prošlosti i budućnosti. Tako su u periodu od 19. septembra do 1. oktobra brojna gradska zdanja, istorijske kuće, zgrade pod zaštitom i legati, koji inače nisu dostupni javnosti, bili otvoreni. Građani su imali priliku da ih obiđu uz stručno vođenje i da kroz priče istoričara umetnosti i kustosa saznaju kako su nastajale, kakav su značaj imale kroz istoriju i šta nama znače danas.
Grad kao učionica istorije
Poseban deo programa činile su šetnje kroz gradske delove koji su oblikovali identitet Beograda. Ture su vođene ulicama Dorćola, Vračara i Topčiderskog brda, gde su posetioci mogli da vide i ona manje poznata arhitektonska svedočanstva prošlih vremena – fasade, detalje na prozorima starih kuća, natpise iz doba Kraljevine Srbije. U muzejima i galerijama organizovane su tematske izložbe posvećene očuvanju kulturnih dobara i obnovi arhitektonskih spomenika. Posebnu pažnju privukla je šetnja pod nazivom „Tri zdanja Narodnog muzeja“ koja je obuhvatala obilazak i priču o zgradama Muzeja Vuka i Dositeja, jedan od najstarijih sačuvanih stambenih objakata u Beogradu; Galeriju fresaka, sagrađenu na mestu nekadašnje sinagoge i samog Narodnog muzeja čija se zgrada ubraja u najlepše palate Srbije s početka 20. veka.
Foto: I. Marinković
Narodna biblioteka Srbije organizivala je izložbu na kojoj su posetioci mogli da vide spaljene knjige pronađene na zgarištu Kosančićevog venca na kome je biblioteka nestala u bombardovanju 6. aprila 1941. godine. Vrata svoje impozantne zgrade otvorila je i Narodna banka Srbije, nudeći građanima razgledanje stalne posatavke o istoriji novca i samoj arhitekturi objekta iz 19. veka.
Foto: Z. Jovanović
Ono što posebno izdvaja ovu manifestaciju jeste njena uključenost građana. U opštinama Zemun, Savski venac, Grocka i Palilula organizovane su radionice za decu, predavanja o starim zanatima i likovni programi koji su spajali lokalnu zajednicu.
"Dani evropske baštine" nisu samo nostalgičan pogled unazad. Njihova suština je upravo u dijalogu prošlosti i sadašnjosti. Tražili su se odgovorili na pitanja kako stara arhitektura može da živi u savremenom dobu.
Otvaranjem vrata muzeja, biblioteka, legata i arhiva širom grada podsetili smo se toga koliko je važno da čuvamo nasleđe koje nas povezuju sa prošlošču, ali time i inspiriše da gradimo budućnost u kojoj kultura i istorija imaju svoje zasluženo mesto.
Foto: Novosti
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)