BEZBEDNOST U RUKAMA PRIVATNIH KOMPANIJA: Na sednici gradske Skupštine u petak, biće predstavljeni predlozi dva partnerstva

KO će narednih deset godina brinuti o bezbednosti prestonice, a ko o tome da grad za Novu godinu zasija? Ako odbornici u petak na sednici Skupštine grada Beograda daju zeleno svetlo, odgovor će biti isti - privatni partner. Grad će plaćati da kamere rade, da se sirene oglase kada treba, patrole budu na terenu, a i da praznične lampice svetle. Pa će zbog toga i budžet kasnije biti lakši za više od 83 milijarde dinara.

БЕЗБЕДНОСТ У РУКАМА ПРИВАТНИХ КОМПАНИЈА: На седници градске Скупштине у петак, биће представљени предлози два партнерства

FOTO: N. Skenderija

Kada se u petak pred odbornicima Skupštine grada Beograda otvori dnevni red, na njemu će se dve tačke o javno-privatnim partnerstvima posebno istaći. Biće to rasprava o tome gde prestaje posao Grada, a gde počinje posao privatnika.

Veći i daleko skuplji posao odnosi se na uspostavljanje integrisanog bezbednosnog sistema, čija je ukupna procenjena vrednost čak 81 milijardu dinara. Drugi projekat, vredan 2,35 milijardi dinara, odnosi se na novogodišnju dekoraciju i 70 market-kućica koje bi privatni partner narednih deset godina postavljao, održavao i sklanjao, pa bi građani mogli da zaborave na dosadašnju dekoraciju u Knez Mihailovoj.

Iako izgleda kao da Grad kupuje kamere i lampice, u praksi će zapravo plaćati da sve radi.

To znači da privatni partner finansira početnu investiciju, nabavlja opremu, održava je... a Grad zauzvrat svake godine plaća ugovorenu naknadu. Na papiru, zvuči racionalno. U praksi, međutim, otvara se pitanje koje će se gotovo sigurno čuti i u skupštinskoj sali u petak - može li bezbednost grada da se organizuje po istom principu po kome se održavaju liftovi ili rasveta?

Predloženi sistem daleko prevazilazi puko postavljanje kamera. Plan predviđa komandno-bezbednosne centre, 50 komunalno-bezbednosnih stanica, video-nadzor, veštačku inteligenciju za analizu snimaka, informaciono-komunikacionu mrežu, sistem javnog uzbunjivanja, vozila, mobilne patrole, data-centre i oko 2.200 zaposlenih koji bi sistem održavali u funkciji 24 sata dnevno.

Zamisao je da kamere, senzori i softver prepoznaju potencijalni incident, informacija stigne u operativni centar, a zatim bude prosleđena nadležnoj službi ili patroli. U teoriji, građani bi trebalo da dobiju bržu reakciju na požare, vandalizam, saobraćajne incidente i druge vanredne situacije.

Najskuplji ljudi

NAJZANIMLjIVIJE je to što najveći trošak nisu ni kamere, ni serveri, ni veštačka inteligencija. Najskuplji su ljudi.

Za oko 2.200 zaposlenih godišnje je planirano 5,63 milijardi dinara, odnosno gotovo 86 odsto svih operativnih troškova. Dokument navodi prosečnu neto zaradu od 105.000 dinara, ali ne objašnjava kako se došlo baš do broja od 2.200 zaposlenih niti koliko će među njima biti operatera, patrola, IT stručnjaka, servisera ili administracije. 

Dok će jedna rasprava biti o kamerama i bezbednosti, druga će se voditi pod svetlima novogodišnjih lampica.

Grad predlaže da privatni partner narednih deset godina finansira, nabavlja, montira, demontira, skladišti i održava kompletnu prazničnu dekoraciju, kao i 70 market-kućica za novogodišnje i druge manifestacije.

Ko čuva podatke?

TAMO gde počinje tehnologija, počinju i pitanja:

Ko će imati pristup ogromnoj količini podataka koje će sistem prikupljati? Da li će se koristiti prepoznavanje lica ili registarskih oznaka? Koliko dugo će se snimci čuvati? Ko kontroliše privatnog partnera ukoliko sistem zakaže? I ono možda najvažnije - gde se završava tehnička podrška, a gde počinje bezbednost kao isključiva odgovornost države? 

Za to bi iz gradske kase svake godine odlazilo 235 miliona dinara, odnosno ukupno 2,35 milijardi tokom deset godina. Ni ovde Grad ne kupuje ukrase, već plaća da se oni svake zime pojave na vreme, svetle kada treba i budu uklonjeni kada praznici prođu.

Jer kada se podvuče crta, odbornici u petak neće glasati samo o dva projekta. Glasaće o tome koliko javnog interesa može da stane u ugovor sa privatnikom. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

PRVA SEZONA TEATRA HUMANOSTI: Četiri premijere koje su spojile umetnost i humanost