BEOGRADSKE PRIČE: Kad se arheologija "rađala" kod Kneza
RETKI su snimci na kojima se vidi Spomenik knezu Mihailu na konju, postavljen 1882. godine, zajedno sa zdanjima koja su ga tada okruživala.
Foto: Novosti
Ovaj ambijent danas krasi zgrada Narodnog pozorišta, na kojem je do sadašnjeg vremena bilo dosta intervencija, a zgrade koje se vide na ovom starom snimku odavno više ne postoje.
Odmah iza monumenta nalazi se Dom štamparskih radnika na čijem mestu se sada nalazi Palata "Reunione", kakav joj je bio prvi, predratni naziv. Mnogi je smatraju jednim od simbola Beograda.
Sa desne strane sada se nalazi zgrada Narodnog muzeja, prvobitno napravljena kao Uprava fondova. Tu počinje naša priča...
Nekada je na mestu današnjeg Narodnog muzeja stajala kafana "Dardaneli". Mnogi beogradski boemi dali su dušu ovom mestu, budući da je bila stecište najrazličitijih članova kafanske elite. U to vreme, kao okupljalište ljudi od duha bilo je aktuelno Narodno pozorište, redakcije nekoliko novina, i, dabome - kafane. Važna je bila i Skadarlija ka kojoj su se postepeno "slivali" ondašnji boemi, naročito posle predstava koje su bile najveći, kulturni varoški događaji.
DRUŠTVO ARHEOLOGA
Mihailo Valtrović je 1883. godine postao osnivač Srpskog arheološkog društva. Pokretač je i prvog stručnog časopisa "Starinar".
Prvo je završio Licej, pa je bio u Karlsrueu gde je izučavao arhitekturu. Davne 1866. godine vraća se u Srbiju, od 1875. postao je profesor Velike škole, a 1881. godine dobio je katedru arheologije. Bio je i upravnik Narodnog muzeja.
Tokom jednog takvog dana, dok su radnici kopali postolje za budući spomenik, kafanski gosti su videli da su radovi naprasno zakočeni. Kopači su naleteli na nekakve čudne cilindre u zemlji, nalik omanjim bunarima, i zastali da malo prouče na kakvu su to čudnovatu prepreku naleteli. Srećom, u tom trenutku je tuda prolazio Mihajlo Valtrović, jedan od retko učenih Srba onog vremena.
On je uočio otiske koje su još Rimljani ostavili u našem gradu.
Bila su tu dva rimska groba, kasnije će se ispostaviti da je jedan bio iz prvog, a drugi iz četvrtog veka nove ere. Rimljani toga doba su u svom Singidunumu često sahranjivali svoje pokojnike u takvozvanim bunarskim grobnicama. Bile su to iskopane rupe nalik bunarima, u koje su spuštali urne sa pepelom pokojnika. Prvo bi bakljama opalili obode bunara kako bi podzemna građevina ostala stabilna što duže.
Upravo na takve grobove naleteli su graditelji, a spretni Mihailo Valtrović zaustavio je radove i uspeo da zabeleži sve važne detalje vezane za ovo mesto. Tako su stari rimski pečati ostali sačuvani zahvaljujući visprenosti velikog naučnika, a stručnjaci kažu da je zbog toga Spomenik knezu Mihailu, pored ostale simbolike koju sobom nosi, istovremeno i - rodno mesto naše arheologije.
Preporučujemo
OD KUVARA DO FRIZERA: Obuke koje organizuje NSZ u skladu sa potrebama tržišta rada
23. 02. 2026. u 15:01
RADOVI U OBRENOVAČKIM SELIMA: Sanacija cevi u Skeli i Maloj Moštanici
23. 02. 2026. u 12:30
KATASTROFA U VAŠINGTONU: Tramp odobrio vanredno stanje
AMERIČKI predsednik Donald Tramp odobrio je deklaraciju vanrednog stanja za Vašington kako bi savezne vlasti pomogle pri sanaciji kanalizacione katastrofe koja je počela prošlog meseca.
22. 02. 2026. u 13:41
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)