Sveti oci ovako opisuju ro?enje Jovana Prete?e: “Kada je Nezalazno Sunce Pravde - Hristos Spasitelj naš hteo da zasija svetu, i ve? bio savio nebesa i sišao u ?istiju od neba devi?ansku utrobu, trebalo je da se najpre rodi od nerotkinje Njegova “jutarnja zvez
SVETI oci ovako opisuju rođenje Jovana Preteče:
“Kada je Nezalazno Sunce Pravde - Hristos Spasitelj naš hteo da zasija svetu, i već bio savio nebesa i sišao u čistiju od neba devičansku utrobu, trebalo je da se najpre rodi od nerotkinje Njegova “jutarnja zvezda” - Sveti Jovan Preteča, da bi hodio ispred Gospoda kao predvesnik, propovedajući i govoreći: “Ide za mnom jači od mene”. Stoga, kada se Svetoj Jelisaveti navrši vreme da rodi, ona rodi sina u starosti svojoj, od omatorele utrobe, kao što u staro vreme Sara rodi Isaka.
Tako, jedno čudo prethodi drugome čudu: pre no što Djeva rodi Hrista, stara Jelisaveta rodi Preteču Hristovog, da bi ljudi, videvši natprirodno rođenje od starice, poverovali natprirodnom rođenju koje je imalo biti od bezbračne device, i rekli sebi: “Svemoguća sila Božija, koja razdreši neplodnost starice, u stanju je da i čednu Djevu učini Majkom”.
Zato čudesnom rođenju Hristovom prethodi čudesno rođenje Preteče. To bi tako zato da se jednim čudom svet pripremi za primanje drugog čuda: da ljudi, ugledavši staricu mater, lakše prime uvek devujuću Mater; da ljudi, postavši svedoci neobičnog rođenja od prestarele Jelisavete, pripreme sebe za vest o čudnovatom rođenju Hrista od Djeve. Jer i u jednoj i u drugoj materi čin rođenja prevazilazaše zakone prirode, pošto je tako hteo Bog, kome se kao Tvorcu pokorava svaka priroda.
Sveti Jovan Zlatousti, opisujući susret Jelisavete, koja je nosila Jovana, i Djeve Marije, koja će roditi Hrista, kaže:
“I Jovan silno zaigra u materinoj utrobi, optužujući sporost prirode što ne može odmah da iziđe iz utrobe u ovaj svet. Ja sam, veli on, Preteča Gospodnji, i zašto sam vezan zakonima kao i ostala deca u utrobama matera svojih? Ne mogu da čekam do porođaja, igram preduhitrujući porođaj: jer poznadoh Gospoda koji me posla ispred sebe, da idem napred pred licem Njegovim da mu pripremim put; ja ću poljuljati uze prirode, jer hitam da propovedam dolazak Gospodnji.
Jovan, ugledavši iz utrobe matere svoje Nošenoga u utrobi Djevinoj, naprezaše se da prevaziđe zakone prirode, i uzigravanjem svojim kliknu: “Vidim Onoga koji je postavio granice prirodi, i ne mogu čekati vreme rođenja: meni nije potrebno da provedem devet meseci u utrobi, jer Onaj koji je večan u meni je. Zašto onda da ne iziđem iz ove tamnice u kojoj sam zatvoren? Izići ću, da objavim brzo zbivanje čudesnih i predivnih stvari. Ja sam truba, i objaviću Božji dolazak u telu, i tim glasom odvezaću očev jezik!”
I ruka Gospodnja, kažu sveti spisi, beše sa novorođenim mladencem, umnožavajući u njemu blagodat Božiju i čuvajući ga od mača Irodova. Jer o čudesnom rođenju Jovanovom dođe glas i do cara Iroda i on se mnogo čuđaše, govoreći u sebi: “Šta će biti iz ovoga deteta?” A kada se u Vitlejemu judejskom rodi Gospod naš Isus Hristos, i sa Istoka dođoše mudraci i raspitivahu se o novorođenom caru Judejskom, tada Irod, poslavši vojnike u Vitlejem da pobiju tamo svu decu, seti se i Jovana, sina Zaharijina, o kome je čuo mnogo čudesnih stvari, i pitaše se u sebi: “Da nije on budući car Judejski?” I odlučivši da ubije i njega, on naročito posla ubice u kuću Zaharijinu. Ali, poslane ubice ne nađoše svetog Jovana, jer kada u Vitlejemu otpoče bezbožno ubijanje dece, glas i kuknjava tamošnja dopreše i do Goričkog kraja, koji nije mnogo udaljen od Vitlejema, i saznade se razlog kuknjave.
Onda sveta Jelisaveta odmah uze mladenca Jovana i pobeže u visoke puste gore; a sveti Zaharija u to vreme nalazaše se u Jerusalimu, držeći po običaju sveštenstva obred svoj u hramu. Sveta pak Jelisaveta, krijući se u gorici, sa suzama se moljaše Bogu da zaštiti nju sa detetom. I kada sa vrha gore ugleda vojnike gde se približavaju, ona zavapi ka steni pred kojom se obrete: “Goro Božija, primi majku sa čedom!”
MONOGRAFIJA
Feljton je napravljen prema knjizi ”Sveti Jovan Krstitelj i Preteča Gospodnji” (Izdavači ”Svetigora” i Kompanija ”Novosti”) i može se naći na kioscima u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj po popularnoj ceni od 360 dinara.
(Nastaviće se)