Desetogodišnja veza spisateljice i poznatog glumca Božidara - Bože Nikoli?a daleko od o?iju javnosti
GLUMAČKA biografija Božidara - Bože Nikolića veoma je bogata, lična je malo kraća. Bio je veoma poznat glumac, priznat i poštovan kad je počela njihova velika i malo tajna ljubav. Rođen je u Smederevu 1883, a umro u Beogradu 1968. godine, nadživeo je punih šesnaest godina slavnu spisateljicu. Prošao je kroz sve faze tadašnjeg glumišta. Kao đak Trgovačke škole stupio je u putujuću pozorišni trupu Milivoja Stojkovića, bio je putujući glumac u mnogim trupama, a stalni glumac postao je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, pa u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu.
Za vreme Prvog svetskog rata Boža je bio u zarobljeništvu i nastupao je u zarobljeničkom pozorištu. Član Narodnog pozorišta u Beogradu postao je 1919, iste godine kad je Milica Jakovljević stigla u Beograd da se oproba i da ostane u novinarstvu. Njihova ljubav počeće kasnije. Proučavao je pozorišni život u više evropskih zemalja. Glumački repertoar mu je bio ogroman i raznovrstan. Beograđani su mu se divili u Šekspirovom “Kralju Liru”, isto kao i u “Đidu” Janka Veselinovića, “Marku Kraljeviću”,Molijerovom “Tartifu” i “Građaninu plemiću”, očarao je publiku kao Žan u Strindbergovoj “Gospođici Juliji”, igrao je u dramama Bernarda Šoa i Sterije Popovića, nezaboravan u Nušićevom “Narodnom poslaniku”, Ben Haberg u “Malim lisicama” Lilijan Helman, u vreme kad se ova drama prikazivala istovremeno na njujorškom Brodveju i u Beogradu.
Ne zna se kako su se upoznali, možda zvaničnog upoznavanja nije bilo, glumci su znali i voleli Mir Jam, ona je volela glumce, a onda je jednog malo više zavolela, na drugi način. Nisu krili da su zajedno, na malo neobičan način zajedno, jer su se retko pojavljivali u paru u Beogradu, ali se znalo da dosta putuju, mnogi su ih sretali, pa i družili se sa njima negde daleko od Beograda, ali je sve ostajalo “u granicama pristojnosti”.
Sećanje Urbanove
UPOZNALA sam Mir Jam u Malinskoj na Krku, gde je letovala sa glumcem Božom Nikolićem, mnogo godina kasnije Nevenka Urbanova opisala je početak divnog pijateljstva, koje će trajati do kraja relativno kratkog života iznenada zaboravljene književnice. Njihovo prijateljstvo će odoleti nametnutoj izolovanosti, koju je prihvatila Mir Jam, ali i mnogi lažni prijatelji, koji su se iznenada udaljili. “Tada je još bila raskošna, mlada plavuša”, Urbanova opisuje buduću prijateljicu, “sunčala se, čitala Rablea u originalu, na francuskom. Sećam se da me je to iznenadilo, malo je bilo takvih žena u ono vreme.”
Diskretno ostavljajući po strani dalje komentare o Boži, velika dama Urbanova govori o Mir Jam i njenoj očaranosti pozorištem: “Kasnije smo se često viđale u Beogradu, jer je bila pozorišni fanatik. Njene primedbe bile su na svoj način iskazane. Igrala sam malu koketu u jednom francuskom komadu i posle predstave u garderobu mi je došla Mir Jam: “Kako ste je divno branili, kako ste je samo divno branili!”, govorila je ushićeno. Prava ženska reakcija. Ona, koja je davala prednost nedirnutoj palančanki, umela je da razume i parisku prostitutku.”
U nekoliko rečenica, Urbanova sjajno slika portret žene, već slavne književnice, koju mnogi prepoznaju, a ona letuje i putuje sa svojim “građanskim” mužem, ili ljubavnikom, čita Rablea na francuskom i ženski razume i one “posrnule”, iako su njene javne i literarne simpatije uvek na strani devojaka i žena sa suprotnim shvatanjima i načinom života.
Dakle, njihova ljubav nije bila mladalačka ludost. Ona je bila prevalila četrdesetu, a on je bio pet godina od nje stariji. Imao je brak u mlađim godinama i bio je udovac. Mir Jam nije imala brakove ni pre ni posle njega.
Brak - formalnost
Nije čudno što se pozorišni fanatik, a uz to slavna spisateljica romana u kojima je ljubav bila glavna tema, zaljubila u poznatog, obožavanog glumca. I obrnuto. Ljubav, nezvanični brak, veza, nazovimo kako hoćemo,trajala je jednu deceniju, pa su se mirno rastali.
Nisu se krili, ali ni javno preterano pokazivali. Nisu stanovali zajedno. Ako indiskretno zavirimo u intimu, poput tabloida, može se reći da su u zajedničkom krevetu bili samo na putovanjima. Preterano radoznalima govorili su da su sklopili građanski brak, kako se tada govorilo za brakove koji nisu sklopljeni u crkvi, pa su smatrani za neku vrstu polubrakova. Građanske brakove sklapali su razvedeni supružnici ako je jedan od njih bio razveden, što je odobravao zakon, ali ponovno venčanje nije odobravala crkva ako je prethodni ili prethodna živ i rešenje je bilo građanski brak. Ali, supružnici su i u takvim brakovima živeli zajedno, imali zajedničko domaćinstvo, porodicu, rađali decu, čega nije bilo u slučaju Jakovljević - Nikolić. Možda je “brak” bio samo izgovor za znatiželjnike.
Gde je tu Boža Nikolić? U Beogradu se nikada nisu pojavljivali zajedno, kao par. Iako su, u određenim krugovima, znali za njihovu vezu i komentarisali korpu sa crvenim ružama posle njegovih premijera, koju je ona slala, znalo se. Za široku javnost, građane i čitateljke, čuvala je svoj stil usamljenice ne samo u pismima čitateljkama nego i u šetnjama Kalemegdanom.
U to vreme kalemegdanska promenada nedeljom pre podne, po lepom vremenu, bila je najveći gradski salon na otvorenom prostoru. Sve što je trebalo da se pokaže, pokazivano je u ovim šetnjama. Beograđani su na kalemegdansku esplanadu stizali kao bebe, ponosne majke su ih dovozile u kolicima, a kad malo porastu, dorastu za igranje u pesku sa kanticom i lopaticom,majke bi sedele na klupama, ćaskale, posmatrale i komentarisale one koji šetaju, naročito ženske haljine, a deca su se igrala. Bogatašku decu dovodile su guvernante, austrijske i engleske,odevene u pravu uniformu guvernanti. U ovu nedeljnu šetnju stizale su mlade, tek venčane neveste, da prošetaju i pokažu muža, držeći ga “ispod ruke”, a bilo je i dama koje su se producirale sa novim ljubavnikom, “da druge puknu od muke”. Prošetali bi i poznati gradski glumci, naročito glumice i drugi gradski “idoli”, da bi videli, a još više da bi bili viđeni.
NARUDŽBENICA
Knjigu „Mir Jam - obožavana i unižena“, u izdanju beogradske „Aleksandrije“, možete naručiti na tel: 011 3340-162 ili 011 3227-872
(Nastaviće se)