SVAKI DRUGI ĐAK POZNAJE KORISNIKA DROGE: Dr Dragana Ratković iz UKCV upozorava na sve veću opasnost
PROBLEMI u porodici, neuspešno vaspitanje, posebno kod dece sa teškim temperamentom i poremećajem ponašanja, kao i haotično stanje u kući, posebno ako roditelji koriste drogu, nekontrolisano piju alkohol ili pate od nekog drugog mentalnog poremećaja, najčešći su uzroci koji dovode do upotrebe psihoaktivnih supstanci u detinjstvu i ranoj adolescenciji.

Foto: N. Karlić
Ovo je utvrdio Američki institut za prevenciju i istraživanje zavisnosti od droga (NIDA), ali njihovi zaključci su, nažalost, evidentni i u našem društvu i u poslednje vreme sve su prisutniji - kaže doc. dr Dragana Ratković sa Klinike za psihijatriju Univerziteta Kliničkog centra Vojvodine u Novom Sadu.
Komisiju za borbu protiv narkomanije u školama Vlada Srbije formirala je jula 2018. godine sa ciljem da sprovede program koji će doprineti jačanju svesti mladih o štetnim posledicama upotrebe droga. Jeste li u svojoj lekarskoj praksi primetili napredak na tom planu?
- Tokom 2019-2020. godine Institut društvenih nauka, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, sproveo je "Istraživanja faktora rizika zloupotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima u Republici Srbiji". Istraživanje je pokazalo da su mladi uzrasta od 14 do 18 godina starosti prilično neinformisani o štetnom delovanju droga (više od polovine ispitanika), a na pitanja o marihuani bilo je najviše netačnih odgovora. Isti zaključak je i iz naše prakse i govori o neophodnosti kontinuirane edukacije po navedenom pitanju.
TRI TEORIJE
A U etiologiji zavisnosti najčešće se razmatraju tri teorije...
- To su medicinska (biološka), koja ističe fiziološke uzroke, zatim psihološka, koja se primarno bavi strukturom ličnosti i psihološkim mehanizmima, i sociološka, koja uzroke vidi u socijalno-kulturnoj interakciji individue i sredine. Prema nekim autorima, ona nastaje, razvija se i leči kroz interakciju različitih činilaca koji bi se mogli svesti na četiri osnovna, a to su ličnost zavisnika, porodica, društvo i sama psihoaktivna supstanca.
Koliko je vremena potrebno roditeljima da uoče da njihova deca koriste droge i kakve su njihove najčešće reakcije?
- Nažalost, u trci za novcem i egzistencijom, danas roditelji ne provode dovoljno vremena sa svojom decom. Tako i uočavanje simptoma koji bi govorili u prilog konzumiranja psihoaktivnih supstanci bivaju zanemareni ili neprepoznati. I kada se prepoznaju, u pitanju su godine ili decenije do prvog javljanja na lečenje i tu se gubi dragoceno vreme jer upotrebom supstanci menja se način funkcionisanja moždanih struktura, a sa dužinom upotrebe i oštećenja su veća.
Kolika je verovatnoća da će dete iz porodice u kojoj roditelji koriste psihoaktivne supstance i samo početi da ih koristi?
- O genetskoj uslovljenosti bolesti zavisnosti govore mnogobrojne studije, u smislu da, ukoliko se javi ovakav poremećaj kod jednog blizanca, verovatnoća da će i drugi blizanac oboleti od zavisnosti, znatno je veća kod monozigotnih blizanaca nego kod dizigotnih. No, ova stopa ne iznosi 100 odsto, što govori u prilog tome da je etiologija multifaktorijalna. U slučaju zavisnosti od alkohola, kaže se da sinovi zavisnika od alkohola obično su ili zavisnici ili trezvenjaci. Mladi ljudi ne veruju porukama o štetnosti alkohola i duvana ako njihovi roditelji piju i puše, a ukoliko su informacije koje mladi dobijaju o PAS u kontradikciji sa njihovim ličnim iskustvom, odbaciće ih kao neistinite.
Iz kojih izvora se mladi ljudi u našoj zemlji najčešće informišu o upotrebi i posledicama korišćenja droga?
- Prema aktuelnim podacima, oko 50 odsto mladih izjavilo je da najčešće razgovara sa prijateljima o psihoaktivnim supstancama, a oko 34 procenta informiše se preko društvenih mreža. Ovo upravo može da predstavlja veliki rizik za njihovo pogrešno informisanje, posebno ako sa mladima nikada nije primenjen program za jačanje veština u savlađivanju problema, ukazivanja na pozitivne primere iz okruženja i sl. Posebno zabrinjava podatak da je 72 odsto ispitanika izjavilo da lako može da nabavi drogu, ali i da 47 procenata učenika poznaje osobe iz svog okruženja koje konzumiraju drogu.
Da li su školske radionice i razgovori na tu temu sa nastavnicima jedan od najkorisnijih načina da đaci dobiju potrebne informacije o štetnosti PAS?
- S obzirom na to da podaci nedvosmisleno ukazuju da oko trećine anketiranih učenika (37 odsto) o rizicima od droga razgovara sa roditeljima, ali i da skoro isti procenat razgovara u školi (35 odsto), jasno je da će se preporuke za unapređenje programa za prevenciju odnositi na jačanje porodice i škole kao zaštitnih faktora u prevenciji upotrebe droga među mladima. Iz navedenog razloga neophodno je raditi na jačanju svesti i roditelja i nastavnika i razvijati veštine koje će na dokazani način postići efikasnu prevenciju.
PROBLEMI BOGATIH I SIROMAŠNIH
A Da li češće posežu za psihoaktivnim supstancama deca iz siromašnih ili iz boljestojećih porodica?
- Aktuelne zdravstvene službe nisu još uvek u mogućnosti da obezbede takve podatke. Još uvek nedostaju ili nisu dostupni epidemiološki podaci iz određenih podgrupa i institucionalnih mreža gde je očekivana veća zastupljenost navedenog poremećaja (npr. sirotišta, segregirane grupe, pritvorski centri itd.), uključujući i socioekonomski status mladih sa navedenim problemom.
Da li neuspeh u školi može da bude faktor koji će podstaći učenika da se informiše gde i kako može da nabavi psihoaktivnu supstancu?
- Neuspeh u školi spada u takozvane druge rizike, odnosno rizike van familije. U Republici Srbiji istraživanja govore u prilog tome da oko 30 odsto mladih konzumira alkohol, a pritom tri odsto srednjoškolaca konzumira alkohol svakodnevno, dok vikendom to radi njih 13 odsto. Marihuanu je probalo 25 odsto srednjoškolaca, dok četiri procenta njih to čini svakodnevno, tri procenta vikendom i ponekad radnim danom (tri odsto), a jedan procenat samo vikendom. Oko 10 odsto mladih probalo je neke druge psihoaktivne supstance (osim alkohola i marihuane), a svaki peti srednjoškolac svakodnevno konzumira duvan.
Tekst realizovan uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)