LEČENJE MULTIPLE SKLEROZE Dr Eleonora Bunić: Cilj je da se spreče aktivne promene u mozgu
OD multiple skleroze u Srbiji boluje oko 12.000 pacijenata, dok se na godišnjem nivou, u proseku, dijagnoza ove bolesti postavi kod oko 300 osoba.
Foto Shutterstock
Dve trećine novo- dijagnostifikovanih su žene prosečne starosti oko 30 godina. Reč je o hroničnoj neurološkoj bolesti koja može da dovede do značajne funkcionalne onesposobljenosti, jer dolazi do oštećenja omotača nervnih ćelija mozga i kičmene moždine.
U intervjuu za "Novosti" dr Eleonora Bunić, neurolog Kliničko-bolničkog centra "Zvezdara" kaže da se multipla skleroza leči upotrebom lekova i fizikalne terapije:
Razlikuju tri fenotipa
o Da li je svaka multipla skleroza ista?
- U odnosu na tok bolesti razlikujemo relapsno-remitentni fenotip (oblik) multiple skleroze, koji ujedno predstavlja i najčešći i njega ima oko 85 odsto obolelih. Zatim, postoji primarno progresivni fenotip koji nosi veći stepen neurološkog deficita i onesposobljenosti, kod 10 do 15 odsto pacijenata i sekundarno-progresivni fenotip koji može da nastane na polju relapsno-remitentnog oblika nakon dužeg trajanja bolesti, prosečno oko 15 godina.
- Cilj upotrebe lekova je, pre svega, suzbijanje kliničke aktivnosti bolesti što znači da pacijent nema relapse odnosno "napade" bolesti i radiološke aktivnosti bolesti. To se procenjuje magnetnom rezonancom glave i podrazumeva da pacijent na terapiji nema "aktivnih promena" u mozgu ili pojavu novih promena u odnosu na prethodni snimak magneta.
o Koliko su lekovi efikasni?
- Lekovi su različite efikasnosti, koja se procenjuje na osnovu suzbijanja aktivnosti bolesti i nastanka progresije. Ugrubo su podeljeni na lekove prve terapijske linije ili umerene efikasnosti, gde je učinak određen procentima na osnovu sprovedenih kliničkih studija od 30 do 45 odsto i lekove druge odnosno treće terapijske linije ili visokoefikasnu terapiju, gde je učinak od 50 do 95 odsto.
o Od čega sve zavisi koje ćete lekove da propišete pacijentu?
- Izbor terapije je individualan na osnovu kliničke aktivnosti bolesti, neurološkog deficita pacijenta, nalaza magnetne rezonance, pridruženih bolesti, planiranja potomstva i ličnog izbora pacijenta.
Privatna arhiva
o Da li se radi na pronalaženju još boljih medikamenata za multiplu sklerozu?
- Sadašnja a i buduća istraživanja u ovom polju neurologije, odnono lečenja multiple skleroze usmerena su na terapiju koja bi što više sačuvala moždanu rezervu i omogućila u nekoj meri oporavak oštećenih nervnih puteva. To bi zajedno doprinelo manjem stepenu neurološkog oštećenja i narušavanja kvaliteta života pacijenta.
o Koliki je značaj fizikalne terapije?
- Cilj fizikalne rehabilitacije kod pacijenata obolelih od multiple skleroze je da se smanji onesposobljenost nastala kao posledica bolesti što se odnosi pre svega na motorni sistem, poboljšanje mišićne snage, koordinacije, ublažavanje mišićnih grčeva i bola, kao i ukoliko su se razvile ograničenosti pokreta. Sekundarni efekat najčešće kineziterapije se ogleda i u boljoj toleranciji napora, odnosno manji efekat na hronični zamor, uticaju na mentalno zdravlje u smislu poboljšanja raspoloženja i sumarno poboljšanja kvaliteta života. Izbor vrste fizikalne terapije je individualan u zavisnosti od stepena neurološkog oštećenja, motornog, i kognitivnog od koga zavisi stepen angažovanosti i saradnje pacijenta tokom rehabilitacije, koji je potreban za povoljan efekat terapije.
Širok spekatr simptoma
o Koji su simptomi multiple skleroze?
- Kod pacijenata sa multiplom sklerozom javlja se širok spektar neuroloških simptoma kao što su različite senzitivne smetnje (osećaj trnjenja, mravinjanja, struje), bol, zatagnutost ili ukočenost mišića, poremećaj kontrole mokrenja, depresija, zamor, problem sa koncentracijom i pamćenjem, koji se mogu poboljšati, odnosno ublažiti primenom simptomatskih lekova. Najčešće se koriste lekovi iz grupe antidepresiva, antiepileptika, anksiolitika i centralnih miorelaksanasa. Kod nedijagnostikovanih pacijenata može da se javi akutni poremećaj vida, zamućenje vida ili ređe skoro potpunog gubitka vida, praćeno bolom pri pomeranju oka, potom utrnulost jedne strane tela i/ili polovine lica, slabost ekstremiteta, otežan hod, vrtoglavica praćena nestabilnošću i poremećajem koordinacije...
o Ima li i veštačka inteligencija mesta u savremenom pristupu lečenju multiple skleroze?
- Veštačka inteligencija će u budućnost biti nezaobilazna, a trenutno može da bude korisna pomoćna metoda u radu neurologa, koja je u domenu multiple skleroze našla primenu pre svega u interpretaciji i analizi nalaza magnetne rezonance, identifikaciji lošijih radioloških prognostičkih faktora na osnovu magnetne rezonance, procenu rizika od progresije bolesti, dalji tok bolesti i terapijski pristup na osnovu svih prikupljenih podataka. U budućnosti se veštačka inteligencija može primeniti na polju rehabilitacije obolelih korišćenjem robot asistirane rehabilitacije. To se odnosi na trening hoda kod pacijenata kod kojih je oštećen balans odnosno koordinacija i obrazac hoda.
Preporučujemo
Naučnici saopštili: Otkriven jednostavan način za sprečavanje dijabetesa
02. 05. 2026. u 18:00
U kom se delu tela najviše gojite? Evo šta građa tela otkriva o zdravlju
02. 05. 2026. u 07:00
Sprečite trovanje dimom i uočite rane simptome: Šta se sve udiše kada se roštilja?
01. 05. 2026. u 16:41
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)