PET NAČINA SAMOISPITIVANJA: Otkrijte koliko ste zavisni od mobilnog telefona, računara i televizora

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

11. 06. 2025. u 23:44

DA li ste zavisni od mobilnog telefona, računara ili televizora više nije pitanje, tvrde psiholozi.

ПЕТ НАЧИНА САМОИСПИТИВАЊА: Откријте колико сте зависни од мобилног телефона, рачунара и телевизора

Foto Shutterstock

Pitanje je samo u kolikoj meri ste vezani za ove naprave i kako reagujete kada vam nisu dostupne. Upravo zato zavisnost od digitalnih uređaja postaje sve veći globalni problem, pogotovo među mladima.

Mobilni telefoni, računari i televizori nude pristup informacijama, zabavi i komunikaciji, ali njihova prekomerna upotreba sve češće dovodi do problema u ponašanju i osmišljavanju slobodnog vremena kada nisu nadohvat ruke. Ova vrsta zavisnosti podrazumeva nekontrolisanu potrebu za korišćenjem uređaja, čak i kada to negativno utiče na zdravlje, međuljudske odnose i obaveze.

Foto AP

Najčešći oblik digitalne zavisnosti danas je vezan za mobilni telefon. Ljudi provode sate pregledajući društvene mreže, aplikacije, poruke i video-sadržaje. Mnogi korisnici osećaju anksioznost kada im je telefon van domašaja, što ukazuje na emocionalnu povezanost sa uređajem.

Računari, posebno u kontekstu igrica, društvenih mreža i neprekidnog pristupa internetu takođe predstavljaju izvor zavisničkog ponašanja. Dugotrajno sedenje ispred ekrana može izazvati fizičke tegobe, ali i emocionalnu iscrpljenost, naročito kod mladih.

Televizor, iako tradicionalniji medij, ostaje prisutan izvor pasivne zavisnosti. Maratonsko gledanje serija i sadržaja na zahtev (poput "Netfliksa") doprinosi smanjenju fizičke aktivnosti, problema sa snom i slabljenju socijalnih veza.

Foto Shutterstock

Zavisnost od ovih uređaja razvija se postepeno. Prvo dolazi navika, zatim potreba, a potom i nemogućnost da se napravi pauza. Karakteristični simptomi uključuju gubitak kontrole nad vremenom provedenim pred ekranom, zanemarivanje obaveza, nemir tokom "digitalne apstinencije" i sve manji interes za aktivnosti van virtuelnog sveta.

Psiholozi napominju da prevencija i lečenje podrazumevaju svesnost o ovom problemu, ograničenje vremena korišćenja uređaja, digitalni detoks i uspostavljanje ravnoteže između onlajn i oflajn života.

Da biste ispitali u kojoj meri ste vezani za vaše digitalne uređaje, predlažemo vam pet načina samoispitivanja:

Foto: Shutterstock

Vodite dnevnik

Jednu nedelju beležite koliko vremena dnevno provodite na telefonu, računaru i ispred televizora. Zapišite kada koristite koji uređaj, zašto ga koristite (posao, zabava, navika) i kako se osećate pre i posle. Na kraju sedmice pregledajte podatke i zapitajte se: da li sam koristio uređaje više nego što sam želeo? Da li sam propuštao obaveze ili kontakte sa ljudima? Ova vežba pomaže da steknete realnu sliku o svom ponašanju i navikama.

Foto Shutterstock

Digitalni detoks

Odredite jedan dan kada ćete potpuno da izbacite upotrebu svih digitalnih uređaja osim onih koji su nužni (npr. posao). Pratite kako se osećate bez njih - da li vam je dosadno, da li ste nervozni, razdražljivi ili imate neku drugu teskobu. Ako vam je veoma teško da izdržite bez ekrana, to može da bude znak psihološke zavisnosti. S druge strane, ako osetite olakšanje, to je pokazatelj da vam je potrebna promena. Iskustvo detoksa daje uvid u vašu emocionalnu povezanost sa uređajima.

Foto Shutterstock

Preispitajte se

Iskreno odgovorite na pitanja poput: Da li se osećam loše kad nisam onlajn? Da li proveravam telefon čim se probudim? Da li me ekrani ometaju u obavljanju svakodnevnih zadataka? Da li često zaboravljam vreme dok gledam serije ili skrolujem mreže? Ako na većinu pitanja odgovorite sa da, verovatno koristite uređaje nesvesno i impulsivno. Ova pitanja služe kao ogledalo vaše digitalne rutine i pomažu da prepoznate obrasce.

Foto Shutterstock

Realni prioriteti

Napravite listu svojih najvažnijih dnevnih ciljeva: zdravlje, porodica, posao, učenje, fizička aktivnost. Zatim proverite - da li vaše vreme na ekranu podržava te ciljeve ili ih potiskuje. Ako više vremena provodite na telefonu nego u razgovoru sa porodicom, to je znak disbalansa. Ako ti ekrani ometaju san, fizičku aktivnost ili koncentraciju - to su upozoravajući signali. Usklađivanje navika sa životnim vrednostima pomaže da analizirate i menjate ponašanje.

Foto: AP

Korisne aplikacije

Na kraju krajeva, postavite na telefonu aplikacije koje prate koliko vremena provodite u svakoj aplikaciji (npr. Digital Wellbeing, Screen Time). Uključite ograničenja za najčešće korišćene aplikacije i pratite da li uspevate da ih poštujete. Ako stalno "produžavate vreme" ili isključujete blokade - to je jasan znak zavisnosti. Ovi alati omogućavaju da objektivno vidite brojke i da uočite koje aplikacije i aktivnosti vam kradu najviše vremena.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

CEO SVET SE SMEJE ZVEZDINOM GOLU, ALI... Evo zašto loše nacrtana VAR linija nije poništila pogodak za pobedu na Gibraltaru