KAD ZBOG "MINUSA" ZAVRŠIMO KOD LEKARA: Kada treba uključivati klimu i koja temperatura treba da bude podešena
DOK je tropski talas, koji je zapljusnuo prestonicu, počeo da topi asfalt na ulicama, rashladni uređaji u zatvorenim prostorijama spuštaju temperature čak i ispod 20 stepeni?! Iako napolju sunce "prži" na plus 40, klime u prodavnicima, apotekama, kancelarijama rashlađuju na skali od 16 do 18 stepeni.
Foto: N.Skenderija
Iz gradskog Zavoda za javno zdravlje upozoravaju na velike posledice po zdravlje koje može imati nepravilno korišćenje klima-uređaja. Kako ističu, najveći problem je što se ne vodi računa o tome kolika je razlika spoljašnje temperature vazduha i one koja se postiže korišćenjem klima-uređaja.
- Optimalna razlika trebalo bi da bude od pet do 10 stepeni, odnosno temperatura u prostoriji od 24 do 28 stepeni - objašnjavaju u GZZJZ. - Kada vi naglo promenite sredinu sa takvom razlikom u temperaturi, organizam se izlaže stresu, jer nema dovoljno vremena da se adaptira na novonastale uslove. Tu najviše trpe kardiovaskulrani sistem, krvni sudovi koji znamo da se na toploti šire, a pri nižim temperaturama se skupljaju.
Potrebno je povremeno napuštati prostoriju odnosno pomeriti se iz zone kretanja rashlađenog vazduha, kao i redovno i često provetravati prostoriju otvaranjem prozora, u periodima dana kada je spoljna temperatura niža.
VENTILACIJA I KLIMATIZACIJA
STRUČNjACI savetuju da klime treba uključivati tek kada je temperatura spoljašnjeg vazduha veća od 30 stepeni.
Ukoliko se radi o centralnim sistemima za veštačku ventilaciju i klimatizaciju omogućiti podešavanje sa maksimumom udela svežeg vazduha. Za ventilaciju i klimatizaciju zatvorenog prostora preporučuje se primena sistema sa HEPA filterima, koji se moraju redovno održavati, čistiti i menjati, u skladu sa proizvođačkom specifikacijom.
Najopasnije je kada je klima uključena noću, pa se preporučuje da se prostorije više rashlađuju u trenutku kada nema nikog u prostoru. Stručnjaci upozoravaju i da je veoma važno da ne treba biti direktno izložen strujanju vazduha.
- Rizici neadekvatnog korišćenja klima-uređaja kreću se od banalnih, kao što su prehlade i kratkotrajne glavobolje, do ozbiljnih posledica usled pothlađivanja određenih delova ili čitavog tela - neuralgije (bolovi duž nervnih završetaka), pareze, odnosno paralize mišića i nerava, reumatske tegobe - ukočenost, migrenozne glavobolje, pad imuniteta, toplotni šok pri naglom izlasku u spoljnu sredinu - navode stručnjaci GZZJZ.
Posebno je važno pojačati mere čišćenja i dezinfekcije izvoda, filtera, rešetki i svih delova sistema koji su tehničkim procedurama predviđeni.
- Neophodno je naglasiti da efekti korišćenja rashladnih uređaja i sistema koji funkcionišu na principu recirkulacije vazduha (bez unosa svežeg vazduha) dovode do bržeg širenja prouzrokovača respiratornih zaraznih bolesti u prostoriji, kada u njoj boravi više osoba, od kojih neka ima ispoljene ili prikrivene znake oboljenja odnosno izlučuje prouzrokovače u spoljnu sredinu - upozoravaju stručnjaci.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)