OPREZNO TOKOM VRUĆINA: Vlaga u vazduhu otežava disanje i znojenje, a ubrzava rad srca

LjUDSKI organizam najbolje funkcioniše kada je relativna vlažnost vazduhaizmeđu 40 i 60 procenata. Sve izvan ovih okvira narušava prirodneodbrambene barijere i prisiljava organizam da aktivira brojnekompenzatorne mehanizme koji mogu dodatno da dovedu do osećaja umora imalaksalosti.

ОПРЕЗНО ТОКОМ ВРУЋИНА: Влага у ваздуху отежава дисање и знојење, а убрзава рад срца

Foto: Depositphotos/ bertys30

Doktorka Svetlana Veljarević, specijalista ORL kaže da suv vazduh dovodi do osetljive sluznice, disfunkcije mukocilijarnog transporta, krvarenja iz nosa, hroničnog bola u ždrelu ili promuklosti. Ali kada je vlažnost visoka vazduh je zasićen i sporama buđi (Aspergillus, Penicillium) i grinjama:

- Stalno udisanje ovih alergena dovodi do hroničnog otoka sluzokože nosa, curenja nosa i zapušenosti.

Naša sagovornica kaže i da vlaga u vazduhu, takođe, kod bolesnika sa hroničnim bolestima pluća dovodi do pogoršanja tegoba i povećanja učestalosti akutnih napada:

- U vlažnim uslovima, i kod zdravih osoba, naša pluća moraju da rade više kako bi dobila kiseonik iz vazduha. Iz tog razloga nam je teže da se bavimo fizičkim aktivnostima i osećamo umor i slabost i pri manjim naporima. Takođe, pri visokoj vlažnosti, znojenje, koje je glavni mehanizam rashlađivanja tela, postaje neefikasno. Vlažan vazduh je zasićen vodom i ne može da primi dodatno isparavanje vode sa površine našeg tela.

Sparina teža od vrućine

VISOKA vlažnost vazduha otežava prirodno rashlađivanje organizma. Kada se znoj zadržava na koži i ne isparava dovoljno brzo, telo ne uspeva efikasno da oslobodi višak toplote. Zbog toga se temperatura tela lakše povećava, a javljaju se osećaj gušenja, umor, malaksalost, ubrzan rad srca i pojačano znojenje. Upravo zato se tokom sparnih dana i umereno visoke temperature mogu doživljavati kao mnogo neprijatnije nego kada je vazduh suv. Što je vlažnost veća, organizam se teže rashlađuje, pa je i rizik od toplotne iscrpljenosti i dehidratacije veći.

Telo tadam ukazuje naša sagovornica, pojačava cirkulaciju ka periferiji, što dodatno pojačava znojenje i na taj način se organizam dodatno dehidrira i opterećuje. U tim uslovima srce radi ubrzano (tahikardija), što iscrpljuje hronične srčane bolesnike. Nagli prelazi u vlažnosti vazduha i loša oksigenacija zbog zapušenog nosa direktno izazivaju tenzione glavobolje, pad koncentracije i loš kvalitet sna.

Doktorka Valjarević ističe da je u uslovima visoke vlažnosti vazduha važno adekvatno se hidrirati, izbegavati veći fizički napor i provetravati prostoriju u kojoj se boravi, i koristiti klima-uređaj u režimu isušivanja vazduha.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

NESTAO PRE 20 GODINA, PRONAĐEN MRTAV U ŠIBLJU: Telo identifikovano po zubima, MISTERIJA i dalje nije rešena