HVALA BOGU NA HLEBU I ŽITU: U Subotici održana 111. "Dužijanca"
ZEMLjA je dar Božji poveren čoveku, on je obrađuje, iz nje klija život od koga i mi živimo.
Foto J. Lemajić
Ako rad nije blagosloven, čovek neće imati šta da ubere, a ako joj se ne zahvali na svakom njenom daru, možda mu ona dogodine neće uzvratiti.
Vekovima su se ovim stavom vodili svi koji su od obrade zemlje živeli i hranili svoje porodice. Znali su vrlo dobro šta znači kada jedne godine ne rodi, kad glad u dugim zimskim mesecima zakuca na vrata. Kako se to ne bi desilo, narod je posezao za raznim religijskim i magijskim obredima, za koje je verovao da će zemlju sačuvati od opasnosti koje vrebaju iz prirode i da će pomoći da plod stigne od njive do trpeze.
Tako je pre 111 godina na severu Bačke kod Bunjevaca i bunjevačkih Hrvata nastala "Dužijanca", najpre drevni, porodični običaj zahvalnosti Bogu na rodu pšenice, a danas velika gradska manifestacija. U običajima "Dužijance", koja se svake godine slavi od 25. aprila do druge nedelje avgusta, etnolozi pronalaze tragove slovenskog nasleđa baštinjenog u srednjem veku, koje tekovine savremenog društva nisu mogle da naruše. Foto J. Lemajić
Običaj je živeo na okolnim salašima sve do 1911. godine, kada ga je sveštenik Blaško Rajić uveo u crkvenu ceremoniju i tada je prvi put proslavljen na ulicama Subotice.
Crkvene ceremonije su najpre bile po selima, a od 1919. godine one se održavaju u Crkvi Svete Tereze Aviljske u Subotici. Venac je 1928. zamenila kruna od slame, koja se blagosiljala u crkvi, a zatim se pokazivala po varoši, vozila se u prvim karucama, a držali su je najlepši momak i devojka - bandaš i bandašica. Po dolasku u varoš, oni su prvom čoveku varoši predavali i pogaču od novog žita.
Tako je bilo i ove godine. U centru Subotice juče je održana centralna proslava 111.
"Dužijance". Kako običaj nalaže, hleb od ovogodišnjeg roda pšenice gradonačelniku Stevanu Bakiću predali su bandaš i bandašica Danijel Kujundžić i Kristina Matković.
Foto J. Lemajić
Prvi čovek grada hleb je okrenuo ka sve četiri strane sveta.
- Sam Gospod nam, u molitvi kojoj nas je naučio, poručuje da od Njega tražimo "hleb nasušni", kao jedino što nam od materijalnog zaista treba. Bez svega se može, ali bez hleba ne. Zato je žetva i danas tako važna - poručio je gradonačelnik Bakić.
- Od pradavnih vremena, kada je ljudski rod počeo da obrađuje zemlju, hleb je simbol velikog truda, rada i volje za opstankom i rastom čoveka i njegove zajednice. Promenile su se poljoprivredne tehnike, teški risarski poslovi su olakšani, ali time izražavanje zahvalnosti nije postalo manje značajno. Naprotiv, danas smo zahvalni na izobilju i blagodetima savremenog doba, ali ostajemo zahvalni i precima, koji su svojim teškim i vrednim radom prehranili nebrojene generacije, koje su stvarale Suboticu, i ostavili nam je kao najlepše nasleđe i besceni dar.
Preporučujemo
ŠAHOVSKI SPEKTAKL U NIŠU NA „TROFEJU NIŠA 2026“: Više od 350 takmičara
22. 03. 2026. u 14:41
VEJAĆE KAO USRED ZIME: U ovim delovima Srbije pašće i više od 20 cm snega
22. 03. 2026. u 11:13
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (0)