PRVA ŽRTVA U JASENOVCU BILA JE CRKVA: Vladika Jovan o značaju obnove pravoslavnog hrama
U SEĆANjU na jasenovačke žrtve, ključni trenutak bio je obnova crkve, "jer je prva značajna žrtva u Jasenovcu bila upravo ona", izjavio je vladika slavonski Jovan u intervjuu za "Politiku".
![ПРВА ЖРТВА У ЈАСЕНОВЦУ БИЛА ЈЕ ЦРКВА: Владика Јован о значају обнове православног храма ПРВА ЖРТВА У ЈАСЕНОВЦУ БИЛА ЈЕ ЦРКВА: Владика Јован о значају обнове православног храма](/data/images/2021-09-12/137489_vladikajovanculibrk25042019_fmob.jpg)
Foto: Arhiva Novosti/Z. Knežević
On je, povodom 13. septembra, kada se Srpska pravoslavna crkva obeležava dan jasenovačkih novomučenika, podsetio da je ispočetka, paljenje sveća u Donjoj Gradini i kod kod betonskog cveta bilo jedini način sećanja na Jasenovac, ali da je brzo počela "manipulacija jednim apstrahovanjem".
Prema njegovim rečima, spomen-područje Jasenovac, napravljeno 1966. godine, donekle doprinelo daljoj manipulaciji sećanjem, jer su na betonskom cvetu Bogdanovića ispisani stihovi Ivana Gorana Kovačića, "za koje nije jasno na koga se odnose, a i sam cvet je apstraktna poruka bez jasnog značenja", dodaje.
- Međutim, kreće obnova crkve i septembra meseca 1984. godine patrijarh srpski German sa sedam arhijereja osveštava crkvu. To je bio najveći skup posle Drugog svetskog rata u Jasenovcu, do dan-danas se tamo nije skupilo toliko ljudi. To je označilo radikalnu promenu u načinu sećanja, jer crkva daje identitet većini jasenovačkih žrtava - naglasio je vladika.
On se prisetio reči patrijarha Germana, da "praštati moramo, ali zaboravljati ne smemo", a osvrnuo se i na reči vladike Nikolaja posle Drugog svetskog rata koji je rekao da tri stvari Srbi moraju da rade - da se ne svete, da se sećaju i proslavljaju svoje žrtve, i treće, da objavljuju celom svetu ono što se njima desilo.
- Nažalost, mi smo i u prvom, i u drugom, i trećem uspeli, polovično" - ocenjuje vladika Jovan.
Vladika konstatuje da od 1984. godine postoji crkva u Jasenovcu, koja je od 2000. godine manastir i koja je zadobila svepravoslavni značaj, što svedoci i dolazak carigradskog patrijarha pre pet godina u Jasenovac, kao što u njega neprekidno dolaze i episkopi i sveštenici iz svih pravoslavnih krajeva - iz Rusije, Ukrajine, Poljske, Češke.
Na pitanje - kako izgleda suživot u Jasenovcu, na području koje pritiska teško nasleđe, vladika slavonski kaže da manastir, pre svega, čini ono što je osnovno, moli se bogu, a Jasenovac proslavlja žrtve, "čini sećanje na njih živim i onim što je osnovno srpsko sećanje, a to je liturgijsko sećanje."
- Koji je muzej sačuvao kosovski zavet? Nijedan. Sačuvale su ga crkva i gusle. I Njegoš, kada ga je uoblično u ''Gorski vijenac''. I dan danas ljudi prvo pale sveće za jasenovačke žrtve. Tako su činili i 1945. Niko od njih ne drži govor kod betonskog cveta, niti to oseća kao nešto važno. U Jasenovcu je podignut hotel u koji je utrošeno mnogo više građen nego u spomen-područje, kako bi imalo gde da se jede posle komemoracije - ukazuje Jovan.
To je, prema njegovim rečima, primer kako ne treba.
- Primer kako treba je ovo: niko nikada nijednu zlu reč nije čuo ni na čiji racun, već se tu proslavljaju novomučenici. Stalno ponavljam: naši ''znalci'' znaju ime svakog zločinca u Jasenovcu, a prosečasn srpski intelektualac ne zna ime nijedne žrtve tog logora. To je kao da za Svetog Georgija proslavljamo Dioklecijana i pričamo sve vreme o Dioklecijanu, koji ga je ubio. To je morbidna perspektiva - kazao je vladika.
Posle rata, u nekoliko navrata, crkva je tražila od parohija, eparhija i manastira da popišu žrtve na svom području, a Jovan dodaje da je to rađeno više puta, ali se tek sada nastoji da se objedine podaci.
- Nas je u mnogo čemu onemogućio ovaj poslednji rat jer je tad trebalo da crkva uradi svoje, a svakako i država, koja je na tome manje radila. Međutim, hvala bogu, postoji Muzej žrtava genocida, koji već godinama vrši reviziju spiskova žrtava i neprekidno dodaje nova imena. Neka i briše ako se ponavljaju. Ipak, za taj rad treba novca i stručnjaka - napominje on.
Na pitanje, ima li dijaloga i susreta o Jasenovcu između velikodostojnika SPC i Rimokatoličke crkve, vladika kaže da je dijalog o Stepincu bio upravo to, kao i da Jasenovac leži u odnosu srpsko-hrvatskih odnosa, pogotovo odnosa Rimokatoličke crkve i SPC.
- Zato sam veoma zadovoljan jer je taj dijalog bio s poštovanjem, bio je čovekoljubiv, s razumevanjem. Mi smo za godinu dana sumirali ono što smo znali, ali je to urađeno u jednom zaista hrišćanskom maniru. Takođe, imate biskupa Antuna Škvorčevića, koji svake godine organizuje sećanje na Jasenovac, kome dolazi i drugi biskupi, pa i papski nuncije bio je već dva puta - otkrio je vladika slavonski.
Preporučujemo
![PATRIJARH NAJAVIO: U nedelju u hramu Svetog Save će se obaviti jedan značajan događaj PATRIJARH NAJAVIO: U nedelju u hramu Svetog Save će se obaviti jedan značajan događaj](/data/images/2021-09-09/136652_aassssssssssssssssssss_t.jpg?time=1631219417)
PATRIJARH NAJAVIO: U nedelju u hramu Svetog Save će se obaviti jedan značajan događaj
09. 09. 2021. u 22:17
![PRIČA O NAJSTARIJEM SRPSKOM KRSTU KOJI ŽIVI PREKO 1.000 GODINA: Prenosi se sa kolena na koleno i okuplja ljude sve tri vere (VIDEO) PRIČA O NAJSTARIJEM SRPSKOM KRSTU KOJI ŽIVI PREKO 1.000 GODINA: Prenosi se sa kolena na koleno i okuplja ljude sve tri vere (VIDEO)](/data/images/2024-07-02/502868_0-02-05-4367791e55964d703a66bc0290b30ed7e94c45f5d7516165e10a7d48cdc3501c-a3c32cec22f1f20_kf.jpg?time=1719926781)
PRIČA O NAJSTARIJEM SRPSKOM KRSTU KOJI "ŽIVI" PREKO 1.000 GODINA: Prenosi se sa kolena na koleno i okuplja ljude sve tri vere (VIDEO)
U NAJNOVIJEM projektu "Novosti" pod nazivom "Drugačije priče" donosimo vam ekskluzivne snimke sa planine Rumije i priču o najstarijem srpskom krstu koji porodica Andrović iz okoline Bara čuva više od 1.000 godina.
02. 07. 2024. u 15:14
![HITNA PORUKA LE PENOVE: Makron hoće da izvrši administrativni državni udar HITNA PORUKA LE PENOVE: Makron hoće da izvrši administrativni državni udar](/data/images/2021-04-17/86637_pjimage_kf.jpg?time=1719924133)
HITNA PORUKA LE PENOVE: Makron hoće da izvrši administrativni državni udar
LIDERKA francuske krajnje desnice Marin le Pen optužila je danas francuskog predsednika Emanuela Makrona da žuri da imenuje najviše zvaničnike, što ona vidi, kako je navela, kao preotimanje vlasti.
02. 07. 2024. u 14:14
![KOSTUR, NABACI KOJE KILO Ana se skinula u bikini, izgled zabrinuo mnoge (FOTO) KOSTUR, NABACI KOJE KILO Ana se skinula u bikini, izgled zabrinuo mnoge (FOTO)](/data/images/2023-11-27/427169_ana-ivanovic-foto-profimedia_kf.jpg?time=1719899173)
"KOSTUR, NABACI KOJE KILO" Ana se skinula u bikini, izgled zabrinuo mnoge (FOTO)
ATRAKTIVNA Ana je sve oduševila novom objavom sa plaže...
02. 07. 2024. u 07:46
Komentari (0)