ISTORIJSKI DODATAK - PRAVO NA POBUNU ‘68: Godine koje su odredile sudbinu jugoslovenske države
SVEST o postojanju krize i saznanje o njenim razmerama postojala je kod partijskog rukovodstva počev od kraja 50-ih godiia 20. veka. Uporedo s tim, bila je vidna i oštra podela na zagovornike opsežnih i hitnih društvenih i privrediih reformi, koji su predstavljali manjinu u partijskom i državnom vrhu i brojnijih pristalica usporenih, etapnih, kozmetičkih društvenih promena i „starih” metoda upravljanja i vladanja.
Između „opasnosti” za socijalizam i državu, kako su tvrdili jedni i „sporog” preobražaja društva koji generiše sveopštu ekonomsku i političku krizu, kako su govorili drugi, kompromis je mogao biti samo privremen. A to se pokazalo kao kobno za opstanak države i funkcionisanje društva.
Postojeću situaciju dodatno je opterećivala staljinistička praksa i neskriveno nastojanje SKJ da uguši i obračuna se sa svakim vidom mišljenja suprotnog partijskom.
A to je značilo onemogućavanje da u raspravama o bitnim pitanjima razvoja i budućnosti zemlje učestvuju svi oni koji kritički misle, pre svega inteligencija stasala unutar postojećeg poretka i partijskih institucija čiji su pogledi na društveni trenutak bili delom drugačiji od zvaničnih partijskih stavova koji su izmišljali i glorifikovali „uspehe” jugoslovenskog socijalizma.
Ignorisanje problema, najdirektnije je, kako je pokazalo vreme nekoliko decenija kasnije, uticalo na sudbinu jugoslovenskog socijalizma i jugoslovenske države.
KRAJ šezdesetih godina obeležila su dva događaja, po svojoj prirodi, sadržaju i značaju različita, ali važna za razumevanje političkih prilika u Jugoslaviji.
Bile su to masovne studentske demonstracije, izbile su u nedelju 2. juna 1968. u Beogradu i vojna intervencija pet zemalja Varšavskog pakta na Čehoslovačku, do koje je došlo u noći između 20. i 21. avgusta 1968. Ova dešavanja promeniće opšti istorijski okvir u kome se dešavala jugoslovenska kriza.
Nedavno se, u izadnju Srpske akadenije i umetnosti i Balaknološkog instituta pojavila publikacija „Pravo na pobunu - `68. kod nas i u svetu“ u kojoj jedanaest autora rasvetljavju, sa svih aspekata, burne šezdeseta godine. U ovom i sledećem „Istorijskom dodatku“ prenosima najzanimljivije delove ovog značajne knjige.
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
SRBIN OBJAVIO KOLIKO GA KOŠTA ŽIVOT NA SELU: Dao detaljan spisak na šta troši - ima pitanje za sunarodnike
SRBIN koji živi sa suprugom i detetom na selu napisao je na društvenim mrežama da mesečno troši između 2.000 i 2.500 evra. Objavu je postavio jer je, kako kaže, primetio da mnogi troše manje od njega, i to u gradu, i zanimalo ga je da li u nečemu preteruje.
04. 10. 2024. u 18:13
Komentari (0)