ŠTRAUS ZA OBRENOVIĆA NAPISAO KADRIL: Ovo delo, po narudžbini kneza Miloša, izvedeno na Svetosavskom balu
POVRŠNI poznavaoci naše muzičke tradicije sa dozom skepse lane su propratili vest da su za novoizgrađenu Muzičko-baletsku školu "Isidor Bajić", pod čijim krovom je Novi Sad dobio i prvu koncertnu dvoranu, kupljena 44 nova najsavremenija klavira.

Foto: I. Marinković/Vikipedija
A, Srpska Atina je i u prošlim vekovima, na simboličan način, bila prestonica ovog instrumenta.
Potvrđuje to i Dejan Tomić, nekadašnji muzički urednik Radio Novog Sada i pisac više od 20 knjiga o našem muzičkom blagu. U najnovijoj knjizi "Vojvodina stara i kompozicije za klavir evropskih kompozitora" (u ediciji IK "Prometej") istraživačkim radom prvi put sabran je notni materijal 16 dela dela koja su evropski autori - Štraus Mlađi, Morfidis Nisis, Bajer, Tolinger, Dubek i drugi, komponovali inspirisani tradicijom naših predaka - za klavir. Zanimljivo je da je Jan Kadavi 1844. za klavir komponovao jedno staro srpsko kolo.
Srpski narod u Velikoj seobi 1690. godine u Panonsku niziju doneo je i svoju muzičku zaostavštinu izvođenu na guslama, gajdama, frulama, tamburama, zurlama i dairama.
Docnije, tokom 19. veka, u evropskoj muzici usavršavani su instrumenti sa dirkama i oni su svojom atraktivnošću očarali i Srbe u Panonskoj ravnici. Tada se odomaćuje i nova reč "klavir".
Prve kompozicije iz Tomićevog "albuma" nastale su u vreme velikih revolucija i nacionalnih preporoda koji su 1830. i 1848. potresali evropski kontinent. Cela Evropa učestvovala je i u pokušajima razrešenja "istočnog pitanja", a u toj evropskoj zajednici naroda dizali su glavu i Srbi iz Habzburške imperije osokoljeni izvojevanim uspehom sunarodnika sa druge strane Save i Dunava, koji su ostvarivali nacionalno oslobođenje od Otomanske imperije, na šta se sa simpatijama gledalo u celoj Evropi.
- Aleksandar Morfidis Nisis (1803-1878), nastavnik klavira, horovođa, kompozitor i pokretač muzičkog života u Novom Sadu prvi je 1841. godine ljubiteljima muzike iz redova srpskog građanstva pružio priliku da kućnu muzičku biblioteku obogate valcerima pod naslovom "Pozdravi serbskim devama", prvim klavirskim delom nastalim u njihovoj sredini - otkriva Tomić.
U notnom obliku, to muzičko delo moglo se nabaviti u novosadskoj knjigoprodavnici Petra I. Stojanovića, u Beču kod Haslingera, u Beogradu kod Grigorija Vozarevića, u Lajpcigu kod Rudolfa Hartmana, u Pešti kod Karla Gajbela, u Pragu kod Krombergera, u Zagrebu kod "Supana i sina", a u Temišvaru kod Josifa Vajhsla.
Ni Johan Štraus Mlađi (1825 - 1899) nije odoleo motivima srpskih pesama, igara, poskočica, a o tome svedoči zapis Ane Dobrić Popović, objavljen 1910. u Srpskom velikom ilustrovanom kalendaru u Novom Sadu. Štraus je koristio zapise pesama: "Sedi Mara kraj bunara", "Na levoj strani kraj srca", "Šet`o sam se gore dole", "Sećaš li se onog sata", "Lepa Maca cveće brala" i "Majka Maru op, op, op". Podstaknut ovim Štrausovim obradama, knez Miloš Obrenović naručio je od ovog bečkog kompozitora kadril koji je izveden na Svetosavskom balu.
U predgovoru Tomićevoj knjizi, Dušan Mihalek, vrsni muzikolog poreklom iz Novog Sada, koji poslednjih decenija živi u Jerusalimu, ističe da u vreme kad je tonsko zapisivanje muzike bilo još naučna fantazija i daleka budućnost, evropski kompozitori su dolazili do srpskih narodnih pesama isključivo usmenim putem.
- Zapisivali su ih muzičari koji su dolazili među Srbe i podučavali ih evropskoj muzičkoj praksi. Među Srbima i drugim narodima Panonske nizije pojavljuju se klavirski pedagozi, pijanisti, prodavnice instrumenata, prodavci nota, domaći izdavači, albumi nota, povezi, distributeri, klavirštimeri, dirke od slonovače i ebonovine - navodi Mihalek.
Bilo je to vreme kućnog salonskog muziciranja, balova i proslava koje su ubrzo iznedrile i javne koncerte i izgradnju prvih koncertnih dvorana u kojima je klavir postao statusni simbol građanske klase. Srbi Vojvodine stare utkali su deo svog muzičkog blaga u milje evropske muzičke kulture.
OPEVANE DAME IZ SOMBORA
NE SAMO muzika, već i lepota Srpkinja očaravala je evropske kompozitore. Kompozicije su posvetili četirima Somborkama "srbskim lepoticama ot mladi Srbalj" - Jeleni Dadić, Antoneli Ružić, kao i kćerkama čuvenog prosvetitelja Nikole Vukićevoća - Veri i Sidi. Vera je docnije postala majka slavnog slikara Milana Konjovića.
Preporučujemo

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)