TITO JE BIO NEUMOLJIV: Sve o eliminaciji Dragoljuba Jovanovića
OKUŠAJ stvaranja prave parlamentarne opozicije u Titovoj Jugoslaviji desio se u okviru seljačkih partija i sudske procese Dragoljubu Jovanoviću (Narodna seljačka stranka) treba razumeti u kontekstu politike komunističkih partija prema seljačkim političkim partijama u istočnoevropskim zemljama posle zaoštravanja Hladnog rata.

Foto: Muzej Jugoslavije/ Sajt BIA/ Arhiv porodice Jovanović/ Fejsbuk/ Arhiv Pančeva/ Vikipedija/ Arhiv "Novosti" i "Borbe"
Na teret im je stavljano, kao i drugde, da su težili stvaranju seljačkih blokova kao ujedinjene antikomunističke opozicije - kako su glasile optužbe protiv Jovanovića. Seljački blokovi su navodno imali da budu sredstvo imperijalističke reakcije u borbi protiv demokratije, pošto je "imperijalizam sebi kao cilj postavio razbijanje jedinstva seljaka i radnika oličen u zemljama narodne demokratije". (Odluka o likvidaciji agrarnih lidera doneta je na sastanku Tito-Dimitrov na Bledu jula 1947. godine).

Foto: Muzej Jugoslavije/ Sajt BIA/ Arhiv porodice Jovanović/ Fejsbuk/ Arhiv Pančeva/ Vikipedija/ Arhiv "Novosti" i "Borbe"
Politici novih vlasti zamerao je etatizam (množenje činovništva), slab tretman zadrugarstva i prava na rad. Jovanović se založio za stranački pluralizam u okviru Narodnog fronta, koji počiva na stvarnoj i trajnoj saradnji između stranaka zasnovanoj na načelu ravnopravnosti. Ubrzo, već aprila 1946, usledio je prvi napad na njega kada je prokomunističko krilo (N. Petrović, Ž. Đermanović, J. Bogdanović i drugi) izazvalo raskol u stranci.
U jednom dokumentu Službe državne bezbednosti predviđaju se unapred ova previranja kao i sudbina D. Jovanovića, što je indikator da i ona u ovim previranjima nije bila pasivna i da su neki od funkcionera NSS već bili zavrbovani. (Mile Milatović, visoki oficir državne bezbednosti bio je Valjevu pre rata advokatski pripravnik Ž. Đermanovića. Inače, Đermanović se kompromitovao radom u opštinskoj upravi tokom okupacije pa je pomoću Milatovića oprao svoju biografiju i preko noći postao funkcioner u frontu, blizak komunistima, a kasnije jedno vreme ambasador u Bernu i delegat u Skupštini Srbije. Milatovića je pre rata pred sudom 1929. branio Dragoljub Jovanović koga je on 1947. uhapsio i saslušavao; Takođe, poput Đermanovića i N. Petrović je zbog privrženosti komunistima i pokušaja preuzimanja NSS nagrađen. Bio je pomoćnik javnog tužioca za Jugoslaviju, zatim za Srbiju, predsednik beogradske opštine, narodni poslanik za Jugoslaviju, a zatim i Srbiju da bi na kraju bio odbačen od komunista kao nepotreban - nap. auto
PROFESORA PRAVNOG FAKULTETA GAĐAJUJAJIMA I KAMENjEM
Sukob u glavnom odboru završava se izbacivanjem D. Jovanovića iz stranke i zahtevom oko 24.000 birača iz pirotskog okruga da mu se oduzme poslanički mandat, što je pompezno propratio frontovski "Glas". U vreme procesa đeneralu Draži Mihailoviću "Jež" je objavio karikaturu u kojoj Draža kaže Dragom Jovanoviću: "Kako da ga ne volimo! Moje ime a tvoje prezime?!", pokazujući na Dragoljuba koji se šunja oko ćelije. Bio je to očit nagoveštaj da bi se i on ubrzo mogao naći iza rešetaka. Jovanović se naročito zamerio vlastima jula 1946. u Skupštini prilikom usvajanja niza važnih zakona. Pri usvajanju Zakona o zadrugama, tražio je "izjednačavanje seljačkih radnih zadruga sa običnim zadrugama" i optužio vlasti da se zakon donosi u julu "jer su seljaci na poljima, pa ne mogu da reaguju i nikad se ne bi složili s politikom otkupa". U diskusiji o Zakonu o javnim tužiocima istakao je da su ovoj ustanovi pribegavali "režimi skloni padu", da su oni često nestručnjaci i obavezno provereni kadrovi KPJ i njeno sredstvo za uspostavljanje partijskog monopola na vlast. U jednom trenutku je čak rekao: "Ovo je najomraženija vlast od 1918. do danas!", na šta je Miloš Minić uzvratio "da kroz usta D. Jovanovića govore svi oni koji nemaju mirnu savest". U Veću naroda FNRJ, razmatrajući Zakon o činovnicima, ustvrdio je da se broj činovnika uvećao, a birokratija neslućeno namnožila, pa ga je D. Carević (prebeg iz DS) optužio za zaveru i blokadu rada parlamenta.

Foto: Muzej Jugoslavije/ Sajt BIA/ Arhiv porodice Jovanović/ Fejsbuk/ Arhiv Pančeva/ Vikipedija/ Arhiv "Novosti" i "Borbe"
Obožavan i popularan u Pirotskom okrugu pre rata doživeo je da ga na Velikogospojinski vašar u Pirotu 28. avgusta 1946. naočigled svih (a po direktivi Blagoja Neškovića da bi ga uplašio) skojevci javno vređaju, gađaju jajima, kamenjem i goveđom balegom (jedan od njih, Petar Kozić postao je kasnije ugledan profesor Beogradskog univerziteta). Takođe je doživeo i napad prilikom boravka kod političkog prijatelja Milana Ćurčića na slavi Svetog Trifuna uoči Sretenja u Sivcu 1947. godine (15. februara) kada su ga izvukli sa slave i krvnički pretukli takođe ostrašćeni skojevci, mahom crnogorski kolonisti, o čemu je izvestio i Rojters.

Foto: Muzej Jugoslavije/ Sajt BIA/ Arhiv porodice Jovanović/ Fejsbuk/ Arhiv Pančeva/ Vikipedija/ Arhiv "Novosti" i "Borbe"
Vrhunac kritike režima ispoljio je na 3. zasedanju Saveznog veća i Veća naroda (mart-april 1947), prilikom usvajanja Petogodišnjeg plana, između ostalog rekavši: "Treba osloboditi seljaka od prinudnog rada i dangube i uposliti stručne ljude u preduzećima jer ih nedostaje". Moša Pijade ga je tada optužio da razbija savez radnika i seljaka demagogijom: "Ide po Srbiji sa dva klipa kukuruza i priča kako je krupniji rodio u privatnom a sitniji u državnom sektoru." Ž. Đermanović, dojučerašnji stranački kolega, rekao je za njega tom prilikom da je "zabio nož u leđa seljaštvu". Zbog ovakvih stavova on je od početka bio trn u oku novim vlastima. Već posle izglasavanja Zakona o zadrugama, kako navodi Milovan Đilas, istog dana na večeri kod Josipa Broza, u prisustvu Rankovića, on je rekao: "Dragoljuba treba uhapsiti", na šta je Ranković primetio: "Teško mu je naći krivicu", ali je Tito bio uporan: "Krivicu mu treba stvoriti ako je nema!"
Preporučujemo

KOSOVO I METOHIJA - VELIKA I KOBNA GREŠKA ZAPADA: Nove i teško izdržljive pretnje
05. 02. 2023. u 17:00

RUSI SE SPREMAJU ZA VELIKU OFANZIVU: Napašće duž cele linije fronta od 1.000 km, evo koliko će akcija trajati
RUSKE trupe pripremaju se za novu ofanzivu u narednim nedeljama kako bi pojačale pritisak na Ukrajinu i ojačale poziciju Kremlja u eventualnim pregovorima o prekidu vatre. Prema tvrdnjama agencije AP, analitičari smatraju da bi nova ofanziva mogla da traje od šest do devet meseci.
29. 03. 2025. u 18:11

AMERIKA SPREMA VELIKI UDAR: Bombarderi "ubice" ciljaju nuklearne elektrane u Iranu (FOTO)
Sjedinjene Države su rasporedile stelt bombardere B-2 Spirit u vojnu bazu Dijego Garsija u Indijskom okeanu, potez koji bi navodno mogao biti povezan sa pripremama za potencijalni napad na iransku nuklearnu infrastrukturu.
29. 03. 2025. u 19:25

"ŠTA JE ŽENA?" Tramp odgovorio na pitanje novinara - izazvao smeh u prostoriji (VIDEO)
AMERIČKI predsednik Donald Tramp je izazvao smeh kod novinara kada ga je jedan od njih zamolio da definiše šta je žena.
30. 03. 2025. u 09:48
Komentari (6)