OKO 3.000 NASELJA NESTAĆE DO POLOVINE VEKA: Popis poljoprivrede, kao i popis stanovništva, pokazao je da je većina sela na rubu opstanka
OKO 3.000 od ukupno 4.720 naselja u Srbiji nema nikakvu demografsku budućnost, kaže za "Novosti" demograf Ivan Marinković. U pitanju su mahom zaseoci i sela sa maksimalno 500 stanovnika. Sa padom broja seoskih domaćinstava opada i broj poljoprivrednih gazdinstava, pa je logično da se za poslednjih pet godina beleži smanjenje od 10 odsto, koje je pokazao popis poljoprivrede, a to je 50.000 gazdinstava manje nego što je bilo. Do sredine veka, većina malih sela - nestaće.

Foto O. Radošević
- Imamo izuzetno veliku mrežu sela sa malo žitelja, posebno u istočnoj i južnoj Srbiji, koja su nastala od zbegova pred Turcima. Neka od njih nikada nisu imala više od 100 stanovnika. Takva sela se gase, a i ona nešto veća nemaju šansu za revitalizaciju. Naselja su iscepkana, bez potrebne infrastrukture, tu ni migranti neće dolaziti da ih ožive i sa tim moramo da se pomirimo - kaže Marinković.
Nešto drugačiji slučaj je sa vojvođanskim selima, koja su planski pravljena, ali i ona, primećuje naš sagovornik, doživljavaju depopulaciju.

Foto: Dizajn centar Novosti
Popis poljoprivrede 2023. pokazao je da su najveće površine oranica i bašta zastupljene su u regionu Vojvodine (55,8 odsto), dok su voćnjaci najviše zastupljeni u regionu Šumadije i Zapadne Srbije (54,9 odsto). Broj voćnjaka je, u odnosu na 2018. godinu, kada je rađena anketa o poljoprivrednim gazdinstvima, porastao za 9,7 odsto, dok je broj vinograda manji za 11,1 odsto, iako klimatske promene idu u korist gajenja vinove loze.
Prema Marinkoviću, najveću šansu da opstanu imaju sela u blizini gradova, koja su dobrim saobraćajnicama povezana sa centrima, i imaju dobru infrastrukturu i sadržaje. U neka od tih "urbanizovanih" naselja sve više se preseljavaju oni koji beže iz gradova, ali se oni retko i sporadično bave poljoprivredom.
Budući da su individualni poljoprivrednici, kojih ima daleko više nego pravnih lica i preduzetnika, sve stariji, realnost je da će se smanjiti i proizvodnja hrane. Prošlogodišnji popis stanovništva pokazao je da u Srbiji živi 1.468.000 ljudi starijih od 65 godina, od čega su oko 60 odsto starije žene. Od njih opet, 336.000 starijih žena živi na selu. U južnoj i istočnoj Srbiji ih je 94.000. Sela u kojima dominira takvo stanovništvo prirodno se gase, a Marinković primećuje da će se ugasiti i ona u kojima nema žena u fertilnom dobu.

Foto: Dizajn centar Novosti
Sve ovo su izazovi sa kojima Srbija mora da se suoči kada, ove godine, bude pravila Strategiju poljoprivrednog razvoja, jer prethodna, pravljena za period 2014-2024. godine, ističe.
- Moramo da vodimo računa da ne postanemo zavisni od uvoza hrane - kaže agroekonomista prof. dr Miladin Ševarlić. - Uz vazduh i vodu, hrana nam je najvažnija. Ako se ovaj pad nastavi, za četvrt veka gotovo da nećemo imati stočarstvo, a ono je "teška industrija" poljoprivrede. Žalosno je da poljoprivredno domaćinstvo u Srbiji prosečno ima samo jednu kravu, kao i da je broj grla svinja manji za trećinu. Korišćeno poljoprivredno zemljište smanjilo se za 6,5 odsto u pet godina, a od 1960. do 2012, kada je rađen prethodni popis poljoprivrede, smanjio se za milion i po hektara. Ti izgubljeni hektari mogli su da hrane dodatnih sedam i po miliona stanovnika!
U 463 MESTA NIJEDNOG DETETA
PREMA Marinkovićevim podacima, bez dece (maloletnih) je 463 naselja u Srbiji. Čak 55 naselja nema žensko stanovništvo, a 315 nema žensko stanovništvo koje je u fertilnom periodu (15-49), dok 545 nema žensko stanovništvo u optimalnom reproduktivnom dobu (20-34). U 2.894 naselja broj starijih od 60 godina je dvostruko ili više veći od broja mlađih od 19, a 168 naselja nema stanovništvo mlađe od 50 godina.
On dodaje da je najveća boljka naše poljoprivrede usitnjenost gazdinstava i nedostatak organizovanja na nacionalnom nivou. Kako primećuje, broj košnica je u porastu ne samo zbog potražnje za medom, već i zato što pčelari jedini imaju sektorsku nacionalnu organizaciju.
- Da bi nam opstalo selo, moraćemo da počnemo da izvozimo prerađevine, umesto robe u rinfurzi - zaključuje Ševarlić. - Izvozimo soju, kukuruz i pšenicu, umesto da kukuruzom bez GMO hranimo stoku. Cena takvog mesa i mleka izuzetno je visoka. Svetli primer su region Šumadije i Zapadne Srbije, gde je najmanji pad i broja gazdinstava i poljoprivredne proizvodnje.
Poljoprivredom se bavi 57,6 odsto muškaraca i 42,4 odsto žena, od ukupno 1.150.653 poljoprivrednika.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)