NOVINARI PO NEVOLJI, A ŽIVELI ZA KNJIŽEVNOST: Kako su u "Novostima" stasavali žurnalisti i ugledni pisci

PERO kao trag u vremenu, reč kao formula za oblikovanje javnog života i kulturne scene, a tekst kao nešto više od rešenog novinarskog zadatka.

Foto Arhiva "Novosti"

Jedinstven, lični pečat, decenijama su, baš ovim redom ostavljali vrhunski novinari pod krovom zgrade na beogradskom Trgu Nikole Pašića broj sedam, u svojim "Večernjim novostima". Ovde su stasavali, ne samo vrsni novinari, već i ugledni pisci.

Među njima je imenjak velikog srpskog romantičara: Branko V. Radičević (1925-2001), koji je na stranicama "Novosti" objavljivao reportaže, a pisao je poeziju, romane, pripovetke, scenarija i knjige za decu. Najpoznatija dela su mu: "Pesme o majci", "Priča o životinjama", "Sa Ovčara i Kablara", "Vojničke pesme", "Seljaci". Bio je i predsednik Srpske književne zadruge, kao i utemeljivač manifestacija - "Disovo proleće" u Čačku i Dragačevski sabor trubača u Guči. Nikada nije tvrdio da je već rođenjem postao pisac. Naprotiv, rad mu je bio ideja vodilja.

- Ne znam kako se to dogodilo. Možda je za sve krivo ime - Branko. Da: Branko Radičević!

Između imena i prezimena, umetnuto je početno slovo imena mog oca Velimira. Moja mati, osmehivala se: "Našalili smo se s tobom"! I zaista, to je bila mala zavera. Na krštenju - govorio je ovaj pisac i novinar, dobitnik Vukove i Sedmojulske nagrade.

Redakcija "Večernjih novosti", još od osnivanja, kada je na njenom čelu bio Slobodan Glumac, podsećala je na "bojno pisano polje". I nisu samo pisali priče, oni su ih živeli.

Branko V. Radičević/ Žarko Komanin/ Slobodan Glumac i Slavoljub Đukić Foto Arhiva "Novosti"/ R. R.

Mnoge od njih ovekovečene su na stranicama koje su čitali milioni građana nekadašnje SFRJ. O tom vremenu govori nam dramski pisac, romansijer i novinar Miodrag Mija Ilić (90), koji je u "Novosti" došao davne 1956, svega tri godine nakon što je izašao prvi broj.

- Bilo nas je tridesetak novinara i svi smo bili mladi, gladni za istinom - priča nam.

- Nosio nas je entuzijazam. Želeli smo da budemo neustrašivi istraživači, da otkrivamo afere i da se bavimo temama kojima se niko drugi nije bavio. Svi smo, bez obzira na poziciju, radili za isti cilj. I svi smo obožavali "Večernje novosti"!

Ilić je bio urednik u "Novostima", ali i upravnik BDP, direktor Drame Narodnog pozorišta, kao i Programa za inostranstvo RTS. Njegove drame izvođene su na mnogim scenama u zemlji i inostranstvu, dobio je 24 nagrade, među kojima i "Zlatnog lava" u Veneciji za scenario filma "Bube u glavi".

- Bio sam novinar po nevolji da bih imao od čega da živim, a živeo sam za književnost - priznaje nam.

"Genije sa Čubure!", "Boem sa leptir-mašnom", tako su zvali pesnika, novinara, slikara i boema Slobodana Markovića (1928-1990), poznatijeg pod pseudonimom Libero Markoni. Svog redakcijskog, ali i kolegu po peru možda je najbolje opisao Branko V. Radičević: "najpesničkiji pesnik koji je živeo u Beogradu. Išao je ulicama kao pesnik. Kupovao trešnje kao pesnik. Ulazio u krčme kao pesnik, udvarao se ženama kao pesnik...".

Libero Markoni se posle studija književnosti najpre obreo u nedeljniku "Naš vesnik", a u novinarskim vodama ostao je pišući za "Večernje novosti", gde je imao i stalnu rubriku na beogradskim stranama. U redakciji lista "Borba" proveo je više od 30 godina. Novinarski poziv doneo je Markoviću i dobro znani pseudonim. Početkom šezdesetih godina prošlog veka obreo se na jednom novinarskom zadatku na Siciliji. Pokušavši da Italijanima približi značenje svog imena, Slobodan ga je, jednostavno, preveo doslovce. I nisu ga samo Italijani zvali Libero Markoni. Na stranicama štampe objavljivao je reportaže, putopise, feljtone, dok se među književnike uvrstio sa 60 knjiga koje su prevedene na brojne svetske jezike. Pesničkom harizmom osvajao je političare, akademike, sveštenike, umetnike. Njegov prevod pesama Sergeja Jesenjina na srpski jezik smatra se najboljim.

Miodrag Mija Ilić/ Slobodan Marković/ Aleksandar Gatalica, Foto Arhiva "Novosti"/P. Mitić

Nisu ga mimoišle ni najznačajnije nagrade i odlikovanja.

Punih deset godina, od 1964. do 1974. književnik Žarko Komanin (1935-
-2010) je pisao promišljene, ponekad i provokativne pozorišne kritike u "Novostima".

Autor drama "Prorok", "Pelinovo", "Godo je došao po svoje" i romana "Kolijevka", "Kostanići", "Ljetopis vječnosti" pisao je sa puno strasti i ljubavi prema teatru, što su čitaoci "Novosti" prepoznali i cenili. I pisac Aleksandar Gatalica, dobitnik najuglednijih književnih nagrada, objavljivao je muzičku kritiku u našem listu.

Mada je štampao 14 zbirki poezije, osam romana, dve zbirke pripovedaka Božidara Milidragovića (1939-1995) kritika je uglavnom zaobilazila. Ali, čitaoci su mu bili verni. Prvi je u bivšoj Jugoslaviji pisao o nasilnom iseljavanju Srba sa Kosova, još sedamdesetih, ali je njegov roman "Korak vuka" čitavu deceniju čamio u uredničkim ladicama, dok konačno, znatno skraćen, nije objavljen 1981. "Korak vuka" je doživeo veliki uspeh i mnogobrojna izdanja. Radio je kao književni kritičar u "Novostima".

Još kao student arhitekture Miladin Mića Adamović počeo je da se bavi novinarstvom. U početku je to bila želja da zaradi džeparac, ali je ubrzo postala i strast i profesija. Kao urednik u "Večernjim novostima" iznedrio je brojne generacije vrsnih novinara. Napisao je knjige "Brozovi strahovi", "Galeb mira i razdora", "Brozovi besmrtnici", "Brioni - raj i pakao"...

Dugogodišnji urednik u "Novostima" Milomir Kragović jedno je od svetlih imena srpske književnosti. Kao pesnik, već u ranim svojim knjigama je napravio iskorak iz generacijskog peva kao što je Rastko Petrović učinio u odnosu na zlatnu četvorku srpske moderne (Dučić, Rakić, Dis, Pandurović), pre svega pesničkim jezikom, tematikom, opisom u pesmama vrelog vremena kojeg se pesma i dotiče. U pesništvu za decu Kraga, kago smo ga zvali u "Novostima", jedan je izdvojeni i zvonak glas koji je najmlađima približio jezik školskog dvorišta, a kako je rekao Dragan Lukić, on je najmoderniji dečji pesnik koga deca razumeju.

Dečaci koji su pisali pesme

PRVI glavni urednik "Novosti" Slobodan Glumac napisao je scenario za film "Potraga" i bio koscenarista u filmu "Tri Ane". Takođe, bavio se i prevođenjem sa nemačkog i francuskog jezika. Jug Grizelj je bio novinar širokog opsega interesovanja, velike energije i teške golootočke biografije, koji je u hiljadu i šest stotina komentara pod stalnim naslovom "Iz mog ugla" objavio u "Večernjim novostima". Tokom sedam godina, počev od 1969. do 1976, svakodnevno je objavljivao komentare na 38 redova. Po njegovim scenarijima snimljena su tri igrana filma - "Crni biseri", "Čudna devojka" i "Ostrva".

- Nije bilo lako pisati iz dana u dan takve tekstove, jer je vreme bilo surovo - kaže pesnik Božidar Šujica, inače dugogodišnji saradnik "Novosti".

- Jug me je skoro svakodnevno zvao da prvi pročitam njegovu kolumnu i dam svoj sud. Ne sećam se kad sam prvi tekst objavio u "Novostima", ali se sećam kada sam prvi put spomenut. Posle jedne pesničke večeri na kojoj smo učestvovali Milovan Danojlić, Matija Bećković i ja, Jovan Hadži Kostić je u "Novostima" napisao: "Čitao je pesnik Mića Danojlić i dva dečaka koja pišu pesme".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije