ZA GODINU DANA USVOJENO SAMO 53 DECE: U poslednjih deceniju i po 2024. bila je godina sa najmanjim brojem udomljavanja najmlađih

Dragana Matović

24. 04. 2025. u 14:08

STOTINE dece odrastaju u domovima i hraniteljskim porodicama, a nikadmanje njih nije dobilo nove roditelje nego prošle godine kada je usvojenosamo 53 dece. To je najmanje usvojenih u prethodnih deceniju i po, iakopema podacima Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, ni 2023. nije bila mnogo bolja sa svega 62 usvojenih.

ЗА ГОДИНУ ДАНА УСВОЈЕНО САМО 53 ДЕЦЕ: У последњих деценију и по 2024. била је година са најмањим бројем удомљавања најмлађих

Zvečanska

Trenutno u Srbiji oko 300 mališana čeka novu porodicu, a više od 750 parova upisano je u jedinstveni registar podobnih usvojitelja. Na papiru ima više potencijalnih roditelja nego dece, te nije jasno zašto sve manje mališana biva usvojeno. Ipak, za to postoje objektivni razlozi, ali i oni koji bi mogli biti otklonjeni poštovanjem zakonom propisanih rokova u postupku usvojenja. I stručnjaci upozoravaju da sistem usvajanja postaje sve sporiji zbog strogih i dugih procedura.

A objektivni razlozi zašto je usvajanja se manje, iako potencijalnih usvojitelja ima dva puta više nego dece za usvajanje, jesu neslaganje između onoga što potencijani usvojitelji očekuju i onoga što deca koja čekaju usvajanje zaista jesu. Parovi najčešće žele da usvoje zdravu decu, određenog pola, porekla i starosti, dok su u sistemu često starija deca ili ona sa zdravstvenim poteškoćama, a postoji i ograničenje u godinama, pa razlika između deteta i usvojitelja ne sme biti veća od 45 godina.

J. Ž. Skenderija

 

Biraju samo zdrave

 

IZ Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj svake godine u novu porodicu ode četvoro ili petoro dece.

- Mali broj dece koja su smeštena kod nas ode na usvojenje - kaže nam direktor Zoran Milačić. - Kod nas su većinom smeštena deca sa zdravstvenim problemima, a naše stanovništvo, nažalost, ako se oduči za usvojenje radije bira decu koja su zdrava.

Ipak, Dragana Krstić iz Savetovališta za usvajanje kaže da bi mnogo toga u samoj proceduri trebalo menjati:

- Nije problem u ogromnoj listi želja ljudi koji ulaze u proces usvajanja, već u tome da ih, na samom početku, niko obučen ne usmerava. Prva adresa je centar za socijalni rad pri opštini. Kada bi stručnjaci u prvom razgovoru objasnili parovima kakve su realne prilike za usvajanje u Srbiji: da će pre moći da usvoje malo starije dete, a ne bebu, da će brže uspeti da usvoje dete koje nije isključivo bele puti, sigurna sam da mnogi ne bi odustali. Ali, ljudi koji žele da usvoje dete dobijaju te informacije tek kad uđu u krug čekanja i menjanja uslova, a na kraju njih optužuju da su previše izbirljivi.

U Savetovalište za usvajanje često dolaze parovi koji su već ušli u proces usvojenja. Krstićeva kaže da oni najčešće ne znaju šta se zbiva u registru podobnih usvojitelja:

- Većina parova napiše da želi bebu, a kada im kažemo da su veće šanse da dobiju dete od četiri, pet ili šest godina, mnogi od njih i to prihvate. Parovi koji imaju ljubavi za dete od dve godine, imaće i za ono koje ima četiri. Nije tačno da mi biramo.

Postupak pronalaženja najboljih roditelja za mališane može da traje godinama, Foto Z. Jovanović

 

Po zakonu, proces procene para trebalo bi da traje šest meseci.

- Obično se to oduži do godinu dana - ističe Krstićeva, koja je i sama u procesu usvojenje deteta. - Procena mog supruga i mene trajala je gotovo dve godine, zbog kadrovskih problema u Centru za socijalni rad. Takve situacije su razlog što parovi i pored velike želje da imaju dete, često odustaju. Premalo je i informacija o postupku usvajanja, ne zna se šta je potrebno od dokumentacije i koliko će usvojitelji čekati.

Krstićeva i njen suprug, koji već imaju jedno dete, i leče se od steriliteta više od 20 godina, i dalje čekaju odgovor, a proces su započeli 2022. godine.

- Nije problem u zakonskim odrednicama, već u njegovom sprovođenju - kaže Krstićeva. - Možda je potrebno da se donese pravilnik koji će skratiti proces procene roditelja. Procena mora da se obavi, ali ne mora da traje godinu ili dve.

Mnogi potencijalni usvojitelji ne žele romsku decu, pa je izrazito mali broj usvajanja dece romske nacionalnosti.

- Uvek je veći broj potencijalnih usvojitelja nego usvojenika - navela je Sandra Perić iz Komore socijalne zaštite. - Ali brojke ne treba da nas zavaraju, jer nije svaki usvojitelj koji je procenjen kao podoban, podjednako podoban za svako dete u registru usvojenja. U našoj zemlji, ređe možete da pronađete usvojitelje koji su spremni da usvoje decu sa smetnjama u razvoju, decu sa invaliditetom, pa nekada i decu pripadnike nekih manjinskih zajednica, i stariju decu.

Perićeva ističe da proces usvojenja u fokus stavlja dete i da se potencijalni usvojitelji biraju na osnovu njegovih potreba i stanja:

- Izbor adekvatne usvojiteljske porodice je složen i posmatra se i u vremenskoj perspektivi, koja je veoma važna za svako dete.

Otišli Švedsku, SAD, Španiju

 

NA usvojenje u drugu državu odlaze deca za koju se u roku od godinu dana ne pronađe usvojitelj u Srbiji. Najviše dece bez roditeljskog staranja iz Srbije usvojili su državljani Švedske, SAD, Španije. Manji broj mališana ulazi u proces usvajanja iz domova za nezbrinutu decu, a mnogo više njih iz hraniteljskih porodica. U Srbiji postoji oko 4.500 hraniteljskih porodica u kojima je oko 6.000 dece i mladih. Takođe, postoji sedam centara za porodični smeštaj i usvojenje, koji prate rad tih hranitelja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Dobila je ovu vest i ne može da veruje da se to dogodilo