REZULTATI PRVOG UPISNOG ROKA POKAZALI RAZLIKE BEOGRADA I UNUTRAŠNJOSTI: Navala na gimnazije i medicinske škole
U Trećoj beogradskoj gimnaziji za prirodni smer trebalo 94,78 bodova
Foto: K. Mihajlović
SVE gimnazije u Beogradu su popunjene, veliko interesovanje đaka vlada i za medicinske i farmaceutske smerove, kao i za elektrotehničke škole. S druge strane, deca najmanje žele da upišu mašinske, poljoprivredne i građevinske srednje stručne škole. Kada je reč o zanatima, najpopularniji su kuvari, konobari, maseri i frizeri, dok malo interesovanje vlada za zidare, tesare, armirače.
To pokazuje analiza posle prvog upisnog kruga u srednje stručne škole, gimnazije i trogodišnje profile u Srbiji.
Kao i prethodnih godina rekord drži Treća beogradska gimnazija gde je za upis na prirodno-matematički smer bilo potrebno osvojiti najmanje 94,78 bodova, što je za 0,60 više nego prošle godine, dok je za upis na društveni smer u ovoj školi bilo potrebno 91,15 bodova. Veliki broj bodova bio je potreban i za Četrnaestu gumnaziju za matematički smer i to 92,74, a za društveni 89,65 bodova.
Za upis u Prvu beogradsku gimnaziju na prirodno-matematički smer bilo je potrebno najmanje 90,38 a za društveno-jezički smer 87,38 bodova. Veliki broj bodova 91,67 bio je potreban iza upis u Četvrtu gimnaziju.
U Novom Sadu već godinama najpopularnija je gimnazija "Jova Jovanović Zmaj", a za upis na prirodno-matematički smer bilo je potrebno najmanje 96,38 bodova, a veliki broj bodova - 97,40 - đacima je bio potreban i za upis na sportski smer u ovoj školi.
Istovremeno, u unutrašnjosti Srbije osmaci su radije birali srednje stručne škole, pa je za upis u gimnaziju bilo dovoljno i 50 poena. Praznih klupa ostalo je u gimnazijama u Leskovcu, Boru, Požarevcu, Šapcu, Ivanjici.
- Što smo dalje od velikih centara, to je zanimanje za gimnazije manje, a razlog je socijalna struktura stanovništva, jer roditelji znaju da posle gimnazije dete treba poslati na fakultet, a oni nemaju novca za to - kaže Aleksandar Markov, predsednik Foruma beogradskih gimnazija.
Nepopunjene su ostale i specijalizovane gimnazije, pa je tako, kako nam kaže Markov, u Osmoj beogradskoj gimnaziji od dva odeljenja za IT smer popunjeno samo jedno, a interesovanja nije bilo ni za odeljenja za istoriju i geografiju. Markov smatra da deca i roditelji radije biraju klasične gimnazije, nego one koje podsećaju na srednje stručne škole.
S druge strane, kao i ranijih godina, među đacima vrlo su popularne medicinske škole, a najviše bodova trebalo je za upis u Medicinsku školu u Novom Pazaru i to 90,80 za opšti smer, a za smer farmaceutski tehničar malo više - 91,18 bodova. Za upis u Medicinsku školu u Zemunu na opšti smer, na primer, bilo je potrebno 78,37 bodova, a za vaspitača 80,51 bod.
- Deca, kao i ranijih godina, ove škole rado biraju jer mogu da odu u inostranstvo, ali i da se brže zaposle - kaže nam Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola. On ističe da su popunjene i ekonomske škole, ali da se u njih upisuju slabiji đaci među kojima ima i onih sa dobrim uspehom.
On naglašava da je mnogo nepopunjenih mesta ostalo u mašinskim, građevinskim i poljoprivrednim školama, kao i na zanatima - zidar, tesar i armirač - uprkos tome što su ti poslovi traženi na tržištu rada.
Inače, svi oni koji nisu uspeli da se upišu u prvom roku, u četvrtak su popunjavali i predavali liste želja za preostala slobodna mesta u srednjim školama za drugi upisni krug.
U subotu do 24 sata u drugom upisnom krugu biće objavljen konačan raspored učenika po školama. Učenici koji su konkurisali u drugom krugu mogu se upisati u ponedeljak 13. jula.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SPREMNI SMO DA UPOTREBIMO NUKLEARNO ORUŽJE: Stiglo žestoko upozorenje dve države
RUSIJA i Belorusija spremne su da upotrebe sva raspoloživa sredstva, uključujući i nuklearno oružje, radi zaštite Savezne države, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin.
09. 06. 2026. u 07:54
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)