MARKSISTI PRED TITOVIM SUDOM: Ko je i zašto proterao osam profesora sa Filozofskog fakulteta u Beogradu sedamdesetih godina prošlog veka
Vesele šezdesete" godine, kako se ponekad naziva talas studentskog pokreta koji je zaljuljao gotovo čitavu planetu, i u Beogradu, slično kao i u gradovima u drugim zemljama, izazvale su i podstakle širi sukob dela inteligencije i državnog aparata oko tumačenja šta su to političke slobode i slobode stvaralaštva.
Novosti
Paralelno sa tim produbljene su razlike u već postojećim stanovištima o daljem razvoju Jugoslavije i prevazilaženju duboke političke i ekonomske krize koja je zahvatila sve pore društva. Pristigle generacije, bez ratne i revolucionarne hipoteke, tražile su da preuzmu odgovornost za svoju budućnost.
Kao važan deo u svojim zahtevima isticali su privrženost društvenoj jednakosti, društvenoj svojini, demokratiji, samoupravljanju, raspodeli prema radu. Svoju zrelost studenti i profesori Beogradskog univerziteta pokazaće i tokom kampanje za usvajanje amandmana na Ustav iz 1963. godine, kada su jasno ukazali da predložene promene neće doprineti izlasku iz "duboke ekonomske, političke, kulturne i moralne krize" i da ponuđeni koncept vodi ka konferederaciji i da je suprotstavljen ideji o razvoju federacije, zajedničkom i jedinstvenom tržištu, da se manipuliše nacionalnim bićem.
Ovakav nastup Saveza studenata doprineće njegovom iščeznuću sa javne scene. Vođena čvrstom rukom najvišeg autoriteta u partijskoj i državnoj hijerarhiji, pobednička struja "konfederalaca", kako bi u korenu sasekla rađanje ozbiljnog partnera u kreiranju državne stvarnosti, rasformiraće ovu političku organizaciju i utopiće je u novoformirani Savez socijalističke omladine Jugoslavije. A za njihove duhovne vođe proglasiće grupu profesora, docenata i asitenata sa beogradskog Filozofskog fakulteta.
Posle "čistke liberala", u jesen 1972. godine, u Srbiji će na političkoj sceni ostati samo najverniji i najagilniji rukovodioci u sprovođenju naloga i političke samovolje. Grupa nastavnika iz zgrade Kapetan Mišinog zdanja postala je "žrtveni jarac" i vidljiv znak lojalnosti i vernosti.
Odnos srpskog rukovodstva podsećao je na jednu autentičnu partijsku zgodu, s nekog sastanka u Bosni i Hercegovini, neposredno posle Drugog svetskog rata. Kada su komunisti bili u dilemi da li da se Haso kazni ukorom ili ukorom pred isključenje, za reč se javio Mujo i strogo zaključio: "Šta ukor, šta ukor pred isključenje - kravu, kravu mi njemu da oduzmemo."
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)