SUMORNA SLIKA SVETSKE EKONOMIJE: Bitka za klimu podići će dugove i oboriti kreditne rejtinge
PANDEMIJA kovid-19 izazvala je neviđeno povećanje državnih dugova, a klimatske promene bi mogle da izazovu neizvršavanje otplata dospelih rata širom planete, koja je, kako upozorava panel Ujedinjenih nacija, zbog zagrevanja na putu bez povratka ako se hitno ne preduzmu konkretne akcije.
Arhiva
Da bi sprečile katastrofu, zemlje se obavezuju na smanjenje emisije ugljenika, ali će to biti skupo i verovatno će dodano nagomilati globalni dug koji je prema Međunarodnom institutu za finansije (IIF) dostigao prošle godine 281,5 biliona dolara.
S obzirom na poplave i požare koji uništavaju svet, variraju procene o tome koliku će štetu samo zagrevanje naneti globalnoj ekonomiji, piše Rojters.
U jednom izveštaju Bank ov Amerika, objavljenom ranije ove godine, šteta se procenjuje na 54 do 69 biliona dolara do 2100. godine, u odnosu na procenjenju vrednost celokupne svetske ekonomije od oko 80 biliona dolara.
Finansijske posledice klimatskih promena po ekonomiju mogle bi da se manifestuju za manje od jedne decenije, upozorava se u studiji provajdera FTSE Rasel indeksa Londonske berze.
Države će se uskoro suočiti s prvim smanjenjima kreditnih rejtinga vezano za klimu, kaže koautor izveštaja i viši menadžer za održive investicije FTSE Rasela, Džulijan Musavi.
Prema najgorem klimatskom scenariju „svet u paklu“, zemlje u razvoju, uključujući Maleziju, Južnu Afriku, Meksiko, pa čak i bogatije ekonomij poput Italije, mogle bi do 2050. da upradnu u problem neservisiranja dugova.
Foto: Depositphotos
Drugo, zemlje čije vlade u pogledu klimatske borbe sporo reaguju, uključujući Australiju, Poljsku, Japan i Izrael, takođe će biti u opasnosti od neizvršenja dužničkih obaveza i smanjenja kreditnog rejtinga, zaključuje se u toj studiji.
Mada su zemlje u razvoju ranjivije na rast nivoa mora i suše, ni one bogatije neće izbeći posledice klimatskih promena, konstatuje se u mnogim klimatskim studijama.
U istraživanju grupe univerziteta, uključujući Kembridž, zaključuje se da bi 63 države, što je orpilike polovina zemalja koje ocenjuju rejting agencije S&P Global, Mudis i Fič - mogle da dožive smanjenje kreditnih rejtinga do 2030. godine zbog klimatskih promena.
Najteže bi bile pogođene Kina, Čile, Malezija i Meksiko sa smanjenjem rejtinga za šest poena do kraja ovog veka, dok bi Sjedinjene Države, Nemačka, Kanada, Australija, Indija i Peru mogle da zabeleže pad rejtinga za oko četiri poena.
Pad rejtinga povlači za sobom rast troškova zaduživanja koji bi uvećali ukupan teret godišnjih otplata dugova zemalja između 137 i 205 milijardi dolara 2100. godine, procenjuje se u zajedničkoj studiji grupe univerziteta.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da se porast ranjivosti na klimatske promjene za 10 procentnih poena, meren indeksom Notre Dame Global Adaptation Initiative, povezuje sa povećanjem kamatnog spreda od 150 baznih poena za dugoročne državne obveznice zemalja u razvoju. Prosečan rast u svim zemljama iznosi 30 baznih poena.
Novosti
Program za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija procjenjuje da će u zemljama u razvoju godišnji troškovi klimatskog prilagođavanja iznositi čak 300 milijardi dolara 2030. godine, i da će porasti na 500 milijardi dolara do 2050. godine.
Državni dug u privredama u razvoju izražen kao procenat bruto domaćeg proizvoda i dalje se kreće oko 60 posto, pokazuju podaci IIF-a, naspram SAD-a i Britanije čiji dugovi čine 100 procenata BDP-a, ili Japana sa udelom duga od čak 200 procenata BDP-a.
Posebno zabrinjava rast duga sa predpandemijskog nivoa od oko 52 posto.
Dok su u Evropi, SAD i Japanu centralne banke u suštini garanti zaduživanja svojih država, tu mogucnost nemaju siromašne zemlje, koje na kraju moraju da otplate dug.
-Kako da im omogućite takvu vrstu finansiranja koju traže, ako se imaju u vidu visoki nivoi dugova i okviri kreditnog rejtinga?, kaže Sonja Gibs, direktorka za globalna tržišta kapitala u IIF-u, prenosi Rojters.
Preporučujemo
UPOZORENjE IZ UJEDINjENIH NACIJA: Nekontrolisano zagrevanje planete, ljudi krivci
09. 08. 2021. u 13:15
STRUJE U ATLANSKOM OKEANU POKAZUJU: Stižu velike vremenske promene!
06. 08. 2021. u 09:42
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (2)