LOŠE VESTI ZA BERLIN: Nemačkoj ekonomiji preti recesija
NEMAČKA ekonomija je zabeležila pad od 0,2 odsto na kraju prošle godine, saopštio je danas nemački Zavod za statistiku, preneo je Blumberg.
Foto: Profimedia
Američka agencija navodi da je to lošiji rezultat od očekivanog i da je nagli rast inflacije opteretio potrošnju nemačkih domaćinstava, kao i da se, imajući u vidu rastuće račune za energiju, recesija čini sve izglednijom.
Brojke koje je objavio nemački Zavod u suprotnosti su sa procenom iznetom ranije ovog meseca navodi Blumberg i dodaje da to, takođe, znači da bi ekonomska kontrakcija do marta i dalje mogla biti uzrok recesije u najvećoj ekonomiji Evrozone.
Nekoliko pokazatelja poslednjih nedelja ukazuje na rastuće poverenje u Nemačku nakon blage zime i dobro snabdevenih skladišta prirodnog gasa, što je eliminisalo rizik od nestašica tokom perioda grejanja. Veleprodajne cene robe, posle perioda rekordnog rasta, počele su da padaju, što je ulilo nadu da će se inflacija smanjiti ranije nego što se očekivalo. Međutim, potražnja je manja, a taj trend je uočen i u Švedskoj, čija je ekonomija neočekivano na nižem nivou u četvrtom kvartalu, dodaje Blumberg.
Kako navodi američka agencija, Belgija je uspela da ostvari rast od 0,1 odsto, a Letonija čak za 0,3 odsto, dok ekonomsko poverenje u Evrozoni nastavlja da raste u januaru, popevši se na najviši nivo od juna. Ipak, u nemačkom proizvodnom sektoru porudžbine padaju, uprkos velikim zalihama i popuštanju „uskih grla” u lancu snabdevanja. Vlada u Berlinu prošle nedelje prognozirala je rast od 0,2 odsto za 2023. godinu, u poređenju sa ranijim predviđanjem smanjenja za 0,4 odsto.
Ministar ekonomije Robert Habek ipak upozorava na moguću recesiju, jer, kako je rekao, kriza koju je Rusija izazvala invazijom na Ukrajinu nije završena. Izgledi su i dalje neizvesni, jer bi inflacija mogla da potraje, podstaknuta rastućim zahtevima za višim zaradama. Radnici pošte su stupili u štrajk tražeći povećaanje plata od 15 odsto, dok zaposleni u javnom sektoru traže dvocifrenu povišicu.
Evropska centralna banka (ECB) je odlučna da se restriktivnom monetarnom politikom uhvati u koštac sa porastom cena. Planirano je podizanje kamatnih stopa ove nedelje za još 50 baznih poena, što je još jedna od mera u sklopu agresivne politike pooštravanja, prvi put viđene u istoriji ECB. Pun uticaj tih mera tek treba da se oseti.
Preporučujemo
UVODI SE NOVA NAKNADA: Od 1. jula ova usluga prestaje da bude besplatna
06. 06. 2026. u 14:53
NIJE MOGUĆE! Za kupovinu ove nekretnine nećete dobiti stambeni kredit
06. 06. 2026. u 14:07
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
PUTIN GUBI KRIM? U toku je "duboka operacija" - Ukrajina izvodi brz povratak poluostrva nakon 12 godina
ZAPADNI mediji i stručnjaci danima unazad predviđaju da bi se poluostrvo Krim moglo vratiti pod ukrajinsku kontrolu, jer je Ukrajina prekinula ruske linije snabdevanja.
06. 06. 2026. u 08:59 >> 08:59
NEMAČKA HITNO POZVALA RUSIJU: Putine, vreme je...
MINISTAR spoljnih poslova Nemačke, Johan Vadeful, pozvao je ruskog predsednika, Vladimira Putina, da pokrene pregovore o miru u Ukrajini uz učešće Evrope, prenose nemački mediji.
05. 06. 2026. u 09:53
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)