ISTINE I ZABLUDE O BIORAZGRADIVIM KESAMA: Da li se ova vrsta plastike zaista razlaže?

K. Despotović

15. 01. 2026. u 10:11

AKO je plastika označena kao biorazgradiva, to znači da nema negativnog uticaja na životnu sredinu, zar ne? Nažalost, nije baš tako. U nastavku istražujemo istine i zablude o ovoj vrsti materijala koji se, više nego ikad, spominje i koristi u našoj svakodnevici.

ИСТИНЕ И ЗАБЛУДЕ О БИОРАЗГРАДИВИМ КЕСАМА: Да ли се ова врста пластике заиста разлаже?

Foto: Jutjub/RTV Mag

Plastične kese uvedene su u upotrebu sedamdesetih godina prošlog veka kao proizvodi za višekratnu upotrebu i sa ciljem da zamene papirne kese koje su se tada koristile. Tokom decenija, plastične kese postale su objekat za jednokratnu upotrebu što je dovelo do toga da ih se godišnje proizvede oko bilion.

Sa masovnom proizvodnjom jednokratnih kesa došao je ogroman problem plastičnog otpada i pogubnih efekata na životnu sredinu sa kojima smo danas vrlo dobro upoznati. Upravo zbog toga, da bi se zaštitila i očuvala životna sredina, u upotrebu se uvode biorazgradive kese čiji materijali nisu potpuno ispitani i često dovode u zabludu.

Ako kupovinom biorazgradive kese mislite da štitite životnu sredinu, moramo vas razočarati. Ovi navodi nisu u potpunosti istiniti, a nedovoljno specifično označavanje i obeležavanje plastičnih proizvoda nas može zavarati. Dodatnu zabunu pravi i pogrešno poistovećivanje biorazgradive i kompostabilne plastike.

Pojam plastike i biorazgradive mase

Plastika je polimer, molekul koji se sastoji od ponavljajućih gradivnih jedinica koje čine dugačak niz velike molekulske mase. U zavisnosti od tipa ponavljajućih jedinica i tipa hemijske veze koje povezuju te jedinice prepoznajemo različite vrste plastike. 

Polietilen (PE) je najrasprostranjenija vrsta plastike koja se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih kesa. LDPE i HDPE su oznake koje se mogu naći na deklaracijama kesa koje se prodaju u Beogradu i predstavljaju dve vrste polietilena.

Biorazgradivost se opisuje kao mogućnost da neki materijal može u potpunosti biti upotrebljen kao izvor energije i ugljenika za rast mikrooganizama, a to znači da svaki deo nekog materijala mora da bude iskorišćen od strane mikroorganizama koji se nalaze u životnoj sredini kao “hrana” i time dovede do potpune razgradnje datog materijala.

Postoji nekoliko vrsta biorazgradivih materijala od kojih se prave plastične kese koje mi kupujemo u prodavnicama: „Oxo-bio“ materijal od kog se proizvode kese, nije u potpunosti biorazgradiv, već sadrži aditiv u svojoj strukturi, koji u različitim uslovima pospešuje razgradnju plastike. Isto tako i biorazgradiv materijal, kao druga vrsta materijala, sadrži aditive koji u još većoj meri pospešuju razgradnju.

Istraživanje koje je sprovedeno u Britaniji 2019. godine, na kesama koje se deklarišu kao biorazgradive i oxo-biorazgradive, pokazalo je da su skoro sve kese u različitim okolinama ostale potpuno funkcionalne, a istraživanje je rađeno u vremenskom periodu od tri godine. Korišćene kese jesu posle određenog vremena bile slabije, ali su i dalje bile funkcionalne.

Takođe, biorazgradive vreće u morskom okruženju jesu se razgradile, ali na čestice mikroplastike, što je zapravo dokazalo da aditivi i nemaju uticaj na to kako će se plastika razložiti i da li će to škoditi živom svetu, već samo na to kojom brzinom će se plastika razgraditi. Sva plastika razlaže se na mikroplastiku, a mikroplastika je i dalje problem koji ostaje nerešiv i zagađuje okolinu.

Kako rešiti problem?

Mišljenje stručnjaka je da će se ovakvi problemi dešavati sve dok se ne uvedu jasne regulative i zakoni koji bi obezbedili da svaka vrsta otpada završi na pravom mestu i dok se ne ustanove tehnologije koje će proizvoditi plastiku koja će u potpunosti biti razgradiva.

Do tada, ako je već neophodno da koristimo plastične kese, možemo se truditi da ih koristimo više puta, ali najbolje bi bilo da umesto njih koristimo platnene torbe i tako malo po malo izbacujemo plastiku iz upotrebe. Svu ostalu plastiku koju koristimo treba odlagati na mesta koja su za to predviđena.

Najvažnije od svega jeste da svaka osoba treba da se edukuje i osvesti, kako bi pozitivno uticala na ljude oko sebe, a sve to zajedno uticaće na čitavo naše okruženje.

(Agroinfo.rs)

BONUS VIDEO:

NIJE STVAR U NOVCU, STVAR JE U MNOGO NOVCA | Bojan Dimitrijević | NSN

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Stručnost, poverenje i humani pristup pacijentima je stub zdravstva