Zašto Tramp pogoršava globalnu energetsku krizu? Iran otporan na blokadu i bombardovanje

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

14. 04. 2026. u 20:11

SAD su pooštrile kontrolu nad izvozom energije iz Persijskog zaliva novom pomorskom blokadom iranskih zaliha, rizikujući nove šokove za već krhka globalna tržišta.

Зашто Трамп погоршава глобалну енергетску кризу? Иран отпоран на блокаду и бомбардовање

PROFIMEDIA / IMAGO / imago stock&people

Čini se da je cilj ovog poteza povećanje pritiska na Teheran nakon neuspešnih pokušaja da se obezbedi diplomatski povratak nakon zastoja u američko-izraelskoj kampanji bombardovanja. Međutim, to je ostavilo američke saveznike u neizvesnosti i izazvalo oštar odgovor Kine, koja je izdala prikrivena upozorenja u vezi sa američkim pomorskim aktivnostima.


ZAŠTO SAD BLOKIRAJU BRODARSTVO SA BLISKOG ISTOKA?

Centralna komanda SAD objavila je blokadu usmerenu na brodove koji putuju do i iz iranskih luka u Persijskom i Omanskom zalivu, koja stupa na snagu u ponedeljak. Ograničenja, kako je saopšteno, „biće nepristrasno primenjena protiv brodova svih zemalja“, iako dalji operativni detalji ostaju nejasni.

Predsednik Donald Tramp je opisao meru kao pokušaj da se zaustavi „svi brodovi koji pokušavaju da uđu ili napuste Ormuski moreuz“ - vitalni koridor koji povezuje dva vodena tela i kamen temeljac globalne trgovine energijom.

Iran je uzvratio na američko-izraelske napade krajem februara efikasnim ograničavanjem tranzita kroz moreuz, blokiranjem pošiljki vezanih za ono što smatra „neprijateljskim“ zemljama, nametanjem putarina brodovima iz „neutralnih“ zemalja i dozvoljavanjem slobodnog prolaza za „prijateljske“.

Dok su američki zvaničnici optuživali Teheran za kršenje slobode plovidbe, Tramp je predložio da Vašington uvede sopstveni sistem naplate putarina. Ranije u sukobu, američke sankcije iranskoj nafti su ublažene kako bi se ublažio udarac na globalna tržišta. Nova blokada menja taj pristup, pojačavajući ekonomski rat protiv Irana, a istovremeno dodatno potkopavajući snabdevanje ekonomija zavisnih od uvoza.


ŠTA IRAN TRAŽI BLOKIRANjEM ORMUSKOG MOREUZA?

Šira ratna strategija Teherana kombinuje otpornost na bombardovanje sa rastućim ekonomskim troškovima za SAD i njihove saveznike. Pored ograničavanja pomorskog saobraćaja, iranske snage su ciljale američke vojne baze u arapskim državama i ključnu energetsku infrastrukturu, uključujući rafinerije, postrojenja za utečnjavanje gasa i saudijski cevovod koji omogućava izvoz sirove nafte da zaobiđe Ormuski moreuz.

Iranski platni sistem je osmišljen da oslabi američki finansijski leveridž, zahtevajući poravnanje u juanima ili kriptovalutama. Iran, Rusija i druge sankcionisane države godinama grade infrastrukturu kako bi zaobišle finansijske kanale koje kontroliše Zapad. Teheran vidi kontinuiranu kontrolu nad Ormuzom kao način da nadoknadi štetu nanesenu Iranu.

Ovaj pristup je imao određeni uticaj. Prošle nedelje, Tramp je najavio prekid vatre i spremnost da nastavi pregovore usklađene sa elementima Teheranovog predloženog okvira za okončanje sukoba. Međutim, indirektni razgovori koje je Pakistan organizovao tokom vikenda nisu doveli do proboja.

Kako je rekao potpredsednik SAD Dž. D. Vens: „Ono što smo ovde dali je prekid vatre. Prestali smo da bombardujemo zemlju. Ono od čega očekujemo da Iranci odustanu je ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.“


KAKAV JE BIO NEPOSREDNI EFEKAT NA TRGOVINU NAFTOM?

Cena nafte marke Brent porasla je iznad 100 dolara po barelu nakon Trampove početne objave blokade pre nego što je pala ispod psihološki važnog praga.

Brodarske kompanije i trgovci energijom sada se „trude da razumeju sitna slova“ američkih mera, prema Blumbergu, a mnogi su navodno obustavili operacije dok mehanizmi sprovođenja ne postanu jasniji.

Međutim, nekoliko tankera koji su ranije bili povezani sa iranskim transportom nafte – uključujući najmanje jedan u vlasništvu kineske firme – nastavili su da prolaze kroz Ormuski moreuz, što potencijalno predstavlja rani test američke odlučnosti već u utorak. Međutim, nijedan brod sa aktivnim transponderima nije navodno izašao iz Omanskog zaliva otkako je blokada stupila na snagu.

KAKVA JE BILA REAKCIJA KINE?

Tramp je tvrdio da SAD, kao glavni izvoznik nafte, imaju koristi od dodatne prodaje i da nisu toliko zainteresovane za otvoreni Ormuski moreuz kao Kina. Peking je osudio američku blokadu, signalizirajući svoju nameru da održi energetsku saradnju sa Iranom.
-Naši brodovi se kreću u i iz voda Ormuskog moreuza, rekao je u ponedeljak kineski ministar odbrane Dong Džun. „Imamo trgovinske i energetske sporazume sa Iranom. Poštovaćemo ih i očekivati od drugih da se ne mešaju u naše poslove. Iran kontroliše Ormuski moreuz i on je otvoren za nas.“

Prošle nedelje, Rusija je koristila vojnu pratnju da zaštiti svoj izvoz nafte koji prolazi kroz Lamanš, što su neki britanski mediji nazvali poniženjem za London. Kina takođe ima mogućnost da prati tankere ako je potrebno.

-Osim ako SAD ne žele da započnu rat sa Kinom – kada ne mogu ni da se nose sa ratom sa Iranom – to je izbor koji oni treba da naprave, rekao je popularni politički komentator Karl Ža za RT. „Ne mislim da bi čak ni administracija Donalda Trampa bila toliko glupa.“


ŠTA KAŽU AMERIČKI SAVEZNICI?

Šefica EU za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, izrazila je zbunjenost zbog blokade, rekavši: „Nije sasvim jasno kakve će akcije preduzeti SAD.“ Dodala je da Brisel teži povratku na uslove pre sukoba bez ograničenja koja bi nametala bilo koja strana.

Saudijska Arabija pozvala je Vašington da odustane od blokade i nastavi pregovore, zabrinuta da bi Iran mogao dalje eskalirati ciljanjem brodskih ruta poput Bab al-Mandeba preko svojih saveznika Hutija, prema pisanju Volstrit žurnala.

Izrael je, u međuvremenu, podržao potez SAD. Premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Vašington i Zapadni Jerusalim ostaju „u stalnoj koordinaciji“, odbacujući spekulacije o bilo kakvom razdoru sa SAD.

ŠTA RUSIJA KAŽE?

Kremlj je odbio da pruži detaljan komentar, a portparol Dmitrij Peskov je naveo nedostatak jasnoće o tome kako će se blokada sprovesti. Moskva pretpostavlja da će uticaj na globalna tržišta biti negativan.

Ranije kritikujući spoljnu politiku Trampove administracije, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Amerikanci „žele da preuzmu kontrolu nad svim rutama“ za globalnu trgovinu energijom.

Peking je navodno radio iza zatvorenih vrata kako bi primorao SAD i Iran da stupe na snagu prekida vatre. Međutim, ruski analitičari se pitaju da li bi blokada uticala na kineski pristup krizi.

-Pokušaj hapšenja kineskih tankera i pokretanja eskalacije mogao bi se ozbiljno obiti o glavu Trampu, rekao je za Lenta.ru Malek Dudakov, stručnjak za spoljnu trgovinu SAD. „On je u suštini izgubio svoje prethodne trgovinske ratove sa Kinom i bio je primoran na ustupke. Uništavanje odnosa sa Indijom nakon samog potpisivanja trgovinskog sporazuma bilo bi isto kao potpisivanje sopstvene smrtne presude.“

DA LI JE OVO SAMO TRAMPOV POSTUPAK?

Tramp je široko kritikovan zbog unošenja dalje nestabilnosti u međunarodne odnose svojim konfrontacionim pristupom, posebno prema Iranu. Njegov dosije uključuje ubistvo generala Kasema Sulejmanija 2020. godine i podršku izraelskim napadima na iransku nuklearnu infrastrukturu prošle godine.

Istovremeno, američka teško naoružana podrška globalnoj slobodi plovidbe dugo se smatrala sebičnom, sličnom podršci Britanske imperije u 19. veku. London je silom zgnječio carsku Kinu kako bi obezbedio kinesko tržište za trgovinu opijumom koju je Peking nastojao da zabrani.

Trampove pomorske blokade Venecuele, Kube, a sada i Irana, samo proširuju dugogodišnju politiku usmerenu na uskraćivanje trgovinskih mogućnosti nacijama koje Amerika želi da potisne.

(rt.com)

BONUS VIDEO - ANGELINA TOPIĆ ZA "NOVOSTI": Prva reakcija posle svetske medalje

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Braća Srbi su nam objavila rat! Čuveni ruski medij se našalio (a nećete verovati ko je za sve kriv)