Feljton
![](/data/images/2020-08-01/8239_feljton1_kf.jpg)
Osnivači srpske industrije
Miša Anastasijević, najveći srpski trgovac ikada, brodovlasnik i industrijalac, bio je poznat kao Kapetan Miša ili "dunavski Rotšild." Po mnogima je bio najbogatiji Srbin ikada. Dunav i lađe na kojima je zaradio prvi novac, presudno su uticali na njegovu poslovnu karijeru i odredili njegov životni poziv.
Tekstovi
![KULTNA KNJIŽARA NA ŠTRAFTI: Geca je prvi uveo akvizitere, putujuće prodavce, zatim prodaju knjiga na rate i katalošku prodaju KULTNA KNJIŽARA NA ŠTRAFTI: Geca je prvi uveo akvizitere, putujuće prodavce, zatim prodaju knjiga na rate i katalošku prodaju](/data/images/2020-08-14/12297_14.extra-geca-kon_kf.jpg?time=1597423030)
KULTNA KNJIŽARA NA ŠTRAFTI: Geca je prvi uveo akvizitere, putujuće prodavce, zatim prodaju knjiga na rate i katalošku prodaju
GECA Kon je postao sinonim za izdavača, a njegova knjižara mesto susretanja tadašnje srpske i jugoslovenske intelektualne i prosvetne elite.
14. 08. 2020. u 20:20
![GECA KON - Otac modernog izdavaštva GECA KON - Otac modernog izdavaštva](/data/images/2020-08-13/12079_13.nastavak-geca-2_kf.jpg?time=1597338629)
GECA KON - Otac modernog izdavaštva
ONO šo su Vajfert, Bajloni ili Vlada Ilić bili u industriji, to je Geca Kon bio u izdavaštvu i kulturi. Kako je sam rekao, knjige koje je izdavao nije rado čitao, ali je bio nepogrešiv u izboru šta će da štampa.
13. 08. 2020. u 20:07
![CENILI SU NOVAC I PLAĆALI UREDNO: Jovan Apel mlađi reorganizuje pivaru koja 1940. ulazi u red stabilnih firmi u Moravskoj banovini CENILI SU NOVAC I PLAĆALI UREDNO: Jovan Apel mlađi reorganizuje pivaru koja 1940. ulazi u red stabilnih firmi u Moravskoj banovini](/data/images/2020-08-12/11776_12.nastavak-za-stampu-4-68_kf.jpg?time=1597244144)
CENILI SU NOVAC I PLAĆALI UREDNO: Jovan Apel mlađi reorganizuje pivaru koja 1940. ulazi u red stabilnih firmi u Moravskoj banovini
TOKOM okupacije, Aleksinačka pivara nije oštećena jer ju je okupator koristio za smeštaj vojske, konja i oružja, dok je niška znatno oštećena i takođe stavljena u funkciju okupatora.
12. 08. 2020. u 19:46
![JOVAN APEL - PRVI NIŠKI INDUSTRIJALAC: Osnivač pivare i Aleksinačkih rudnika JOVAN APEL - PRVI NIŠKI INDUSTRIJALAC: Osnivač pivare i Aleksinačkih rudnika](/data/images/2020-08-11/11510_11.nastavak_kf.jpg?time=1597160102)
JOVAN APEL - PRVI NIŠKI INDUSTRIJALAC: Osnivač pivare i Aleksinačkih rudnika
0NEMA preciznih podataka kako je Johan Apel, rodom iz Alzasa u Nemačkoj, došao u Aleksinac, tada pogranični srpski gradić, ali se zna da je došao 1863. godine iz Austrougarske sa određenom sumom novca i otvorio ručnu pivaru, pošto je po struci bio pivar s izvesnim iskustvom u tom poslu.
11. 08. 2020. u 19:30
![OSNIVAČ FONDA ZA SIROMAŠNE: Na porodicu Kren, koja je pomagala decu, osnovala Društvo čitalaca, danas podseća samo jedna mala ulica OSNIVAČ FONDA ZA SIROMAŠNE: Na porodicu Kren, koja je pomagala decu, osnovala Društvo čitalaca, danas podseća samo jedna mala ulica](/data/images/2020-08-10/11275_10.nastavak_kf.jpg?time=1597075785)
OSNIVAČ FONDA ZA SIROMAŠNE: Na porodicu Kren, koja je pomagala decu, osnovala Društvo čitalaca, danas podseća samo jedna mala ulica
MARIJA Bokarev, Ferdinandova praunuka i unuka Stevana Krena, kaže da se u delu kuće prema dvorištu, na površini oko 130 kvadratnih metara nalazio lokal zvani "Pivara" sa baštom, dugo vremena omiljeno stecište mnogih Čačana.
10. 08. 2020. u 20:59
![PROMOTERI ČAČANSKOG BIZNISA: Ferdinand i Stevan Kren bili su pioniri srpskog pivarstva PROMOTERI ČAČANSKOG BIZNISA: Ferdinand i Stevan Kren bili su pioniri srpskog pivarstva](/data/images/2020-08-09/11012_9.nastavak_kf.jpg?time=1596997087)
PROMOTERI ČAČANSKOG BIZNISA: Ferdinand i Stevan Kren bili su pioniri srpskog pivarstva
NIJE samo Beograd bio obećano mesto za mnoge preduzimljive ljude iz inostranstva u vreme posle burnih revolucionarnih dešavanja u Evropi 1848. godine.
09. 08. 2020. u 20:18
![RASADNIK JEZIKA I KULTURE: Prizrenska bogoslovija je u najtežim vremenima bila svetionik, narodu je ulivala sigurnost i veru u opstanak RASADNIK JEZIKA I KULTURE: Prizrenska bogoslovija je u najtežim vremenima bila svetionik, narodu je ulivala sigurnost i veru u opstanak](/data/images/2020-08-08/10695_feljton-foto-dokumentacija-_kf.jpg?time=1596905617)
RASADNIK JEZIKA I KULTURE: Prizrenska bogoslovija je u najtežim vremenima bila svetionik, narodu je ulivala sigurnost i veru u opstanak
ZAPISE o tim teškim vremenima Sima Igumanov je ostavio u knjizi "Sadanje nesretno stanje u Staroj Srbiji i Makedoniji".
08. 08. 2020. u 21:25
![Srbi u Prizrenu žive kao sužnji Srbi u Prizrenu žive kao sužnji](/data/images/2020-08-07/10433_feljton_kf.jpg?time=1596873666)
Srbi u Prizrenu žive kao sužnji
KADA se vratio u Prizren, pred kraj 1870. godine, Sima Igumanov se još više uverio koliko je korisna njegova odluka da svoje dalje angažovanje usmeri na ostvarivanje elementarnih prosvetnih i obrazovnih ciljeva i prava srpskog naroda.
08. 08. 2020. u 10:01
![Škola na srpskom jeziku Škola na srpskom jeziku](/data/images/2020-08-06/10058_feljton_kf.jpg?time=1596749870)
Škola na srpskom jeziku
SIMA je iz Carigrada u Odesu prešao oko 1850. godine. Odesa je tada bila regionalni trgovački centar sa jakom kolonijom srpskih trgovaca i činovnika.
07. 08. 2020. u 07:00
![SIMA ANDREJEVIĆ IGUMANOV: Osnivač Prizrenske bogoslovije SIMA ANDREJEVIĆ IGUMANOV: Osnivač Prizrenske bogoslovije](/data/images/2020-08-05/9715_igumanov_kf.jpg?time=1596647694)
SIMA ANDREJEVIĆ IGUMANOV: Osnivač Prizrenske bogoslovije
SIMA Andrejević Igumanov (1804-1882) pripada prvoj generaciji velikih srpskih trgovaca i dobrotvora, rodonačelnik je modernog srpskog zadužbinarstva, ktitor crkava, manastira, škola, još u vreme kada podizanje važnih duhovnih i prosvetnih objekata nije postalo tako česta pojava kod imućnijih Srba.
05. 08. 2020. u 19:44
![ZABORAVLJEN VELIKI DOBROTVOR: Razočarani Anastasijević povukao se iz političkog života i otišao u Rumuniju ZABORAVLJEN VELIKI DOBROTVOR: Razočarani Anastasijević povukao se iz političkog života i otišao u Rumuniju](/data/images/2020-08-03/8787_3.nastavak-kapetanmisino-zdanje_kf.jpg?time=1596471386)
ZABORAVLJEN VELIKI DOBROTVOR: Razočarani Anastasijević povukao se iz političkog života i otišao u Rumuniju
KADA već nije uspeo da ostvari svoj životni san, da njegov zet zasedne na presto Srbije, osnovao je zadužbinu i nesuđenu rezidenciju pismom ministru prosvete Kosti Cukiću, 1863. godine, "zaveštao otečestvu", da služi za obrazovne i prosvetne svrhe.
03. 08. 2020. u 19:11
![NASTANAK IMPERIJE: Uspon dunavskog Rotšilda NASTANAK IMPERIJE: Uspon dunavskog Rotšilda](/data/images/2020-08-02/8542_feljton-foto-dokumentacija-_kf.jpg?time=1596454053)
NASTANAK IMPERIJE: Uspon "dunavskog Rotšilda"
PRILIKOM posete Milanovcu, 1833. godine, knez Miloš Mišu Anastasijevića imenuje za "dunavskog kapetana od Golupca do ušća Timoka".
02. 08. 2020. u 13:27
![KO JE KAPETAN MIŠA ANASTASIJEVIĆ: Kralj soli rastao pored Dunava KO JE KAPETAN MIŠA ANASTASIJEVIĆ: Kralj soli rastao pored Dunava](/data/images/2020-08-01/8234_feljton-foto-dokumentacija-_kf.jpg?time=1596306708)
KO JE KAPETAN MIŠA ANASTASIJEVIĆ: Kralj soli rastao pored Dunava
POREČ beše mala varoš na desnoj strani Dunava, nizvodno od Golubačke tvrđave, na malom ostrvu bliže srpskoj obali reke.
01. 08. 2020. u 21:25