POGLED ISKOSA - Odlazak Žugićevih
SLIKAR Miloš Filipović Fića je otišao zauvek pre četrdeset dana a da niko nije saznao uzrok smrti.

Foto promo
Pre petnaestak dana tragično su život u Zemunu završili slikari Zoran (u 73 godini) i Vlatka Kavalir Žugić (u 70 godini). Njihov kraj je prava drama, kakvu ne pamti srpska umetnost. Ona je bila teško bolesna i dogovorili su se da zajedno odu. Da bi bio siguran u to ubistvo iz milosrđa, Zoran je devet puta pucao u nju iz pištolja a onda prekratio sebi život sa jednim metkom. Našli su ih kako uredno leže jedno pored drugoga u krevetu. Njihova ljubav je bila jaka, zajedno su i u smrti. Znamo ih kao tihe, skromne, jedno drugom odane supružnike. Da tragedija bude veća, imali su i ćerku, koja nije živela sa njima.
Upoznali su se u Parizu, gde su studirali na čuvenoj akademiji Bozar (Beaux-Arts). Vlatka, poreklom iz Hrvatske, bila je manje prisutna u javnosti, mada je imala samostalne izložbe. O njoj je pisao čak i Đorđe Kadijević. Njen likovni svet potpuno je suprotan od Zoranovog, reč je o lirskoj apstrakciji, kakvom se bavio i Slavoljub Slava Bogojević.
Slike u vidu tamnih tonova, sa dve-tri preovlađujuće braon, sive ili tamnoplave horizontale, označile su tihi svet ove umetnice, sa setnim atmosferama i šapatom pre nego glasnim govorom.
Zoran Žugić je bio poznatiji od nje, češće je učestvovao na izložbama. Posle srednje škole pohađao je umetničku Šumatovačku školu. Ubrzo zatim otišao je u Pariz, prvo kao turista, obilazeći muzeje i galerije, a zatim se tu nastanio, 1975. upisao na likovnu akademiju, koju je 1979. diplomirao. U Parizu se upoznao sa svetskom likovnom scenom i upustio u eksperimentisanje sa gestualnom umetnošću (Polok, De Kuning), koji su mu bliski kao i slikari iz grupe Kobra a zanimao se i za art-brut (Dibife). To su uticaji vidljivi i kasnije u njegovom slikarstvu, kada je konačno kao uzor otkrio slikarstvo Dada Đurića. Žugić je od onih slikara koji misle da je tajna slike u njenoj strukturi, u likovnoj zasićenosti površine, u bogatstvu nanetih slojeva pa mnoge slike nikada nije završio, ne zato što one nisu bile gotove, već što im se stalno vraćao, i desetak godina ih preslikavajući. Imao je podršku Željka Đurovića i velikog kolekcionara dela živih umetnika, štampara Zvonimira Biroa. Ušao je sa velikim formatima svojih slika u prestižnu Kolekciju Biro, o kojoj postoje dve obimne monografije i Biro mu je 2016. uradio veću monografiju sa tekstovima Jelene Lengold, Đorđa Kadijevića, umetnika Zviškog, Evgenija Buića, kustosa Muzeja primenjenih umetnosti, Bratislava Ljubišića i drugih.
Zoranova platna ispunjena su čudnim, mineralnim i vegetalnim bićima, nagomilavanjem organske materije, sugerišući propast civilizacije i transformaciju planete. Reč je zapravo o kontrolisanom haosu pomoću mašte i intuicije u nizu dramatičnih prizora paradoksalno nežnih boja, sa krhkim stvorenjima i primamljivim atmosferama.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)