POGLED ISKOSA: Ka ideji neorenesanse
U ERI (post)moderne proglašen je za zakonit povratak svim mogućim stilovima, pravcima i pokretima. Nema preovlađujuće likovne pojave ali su sve na snazi.
Tamara Simić Dražić - Želja za srećom; Foto: Edvard Nalbatjan
Jedna od neispitanih oblasti takvog mnoštva je mogućnost estetike po uzoru na renesansnu. Prvi koji su se ozbiljno bavili tom idejom u dvadesetom veku bili su članovi beogradske grupe Mediala, ali su je projektovali u daleku budućnost. Primećeno je da kritičar koji ne ume da vodi dijalog sa sobom ne zna za osnovne pretpostavke pisanja.
Isto tako, umetnik koji nema odnos prema prošlosti ne zasniva celovito delo.
Beogradska slikarka Tamara Simić Dražić tokom decembra ima samostalnu izložbu slika i crteža u Kući kralja Petra. Učenica je čuvenog Željka Tonšića. Ova mlada slikarka (Travnik, 1985) sada je na fakultetskom usavršavanju pod mentorstvom poznatog slikara Nenada Stankovića. Zato ovladava radom sa jajčanom temperom i uljem, ljudskom figurom u njenim proporcijama i inkarnatu, portretom, što je deo upućivanja ka estetici starih majstora. Njeno posezanje za renesansom je relativno a ne apsolutno, jer kako je primetila slikarka Ljubica Mrkalj, niko više ne zna da slika na način renesansnih majstora. Ni realističko niti simbolističko, renesansno slikarstvo od koga usamljeno u svojoj generaciji polazi Tamara Simić Dražić se kao krajnje originalno smešta u svoju nišu istorije. Ostaje samo sećanje na njega i ovakvi likovni poduhvati više su omaž nego realno zasnivanje neke neorenesanse. Nisu na način renesansnih majstora znali da slikaju ni sjajni nazareni i prerafaeliti, ti veliki povratnici u devetnaestom veku na ranu renesansu, predrenesansu, na nevinost i čistotu pre pojave Rafaela. Recepture, tehnologija i slikarske tajne su zauvek izgubljeni, a ljudski, stvaralački materijal postmodernog čoveka istrošen i daleko od najveće koncentracije genija u istoriji, između četrnaestog i sedamnaestog veka. Možda se nešto slično zbilo samo u staroj Grčkoj. Iz te perspektive upoznajemo težinu napora naše slikarke i stoga ovakav naslov teksta, više se može ići ka ideji nego realizaciji neorenesanse.
Svesna izazova pa i moguće neostvarivosti najvišeg likovnog zadatka koji je sebi postavila, suočena sa teškoćama iza kojih je duh ovog olakog i neozbiljnog vremena, ova beogradska slikarka ne polazi samo od kopiranja i učenja od starih volšebnika, već nastoji da se približi onom ključnom, idealnom, što je i njih pokretalo a što dodiruje i savremenog čoveka. Ona traga za izvorima renesansne lepote, tog neviđenog cvetanja bića. Zato toliko od Sandra Botičelija na njenim platnima, Botičelija koji je prezirao pejzaž a uzdizao vrline ljudske i božanske lepote. Otuda na ovim slikama toliko heroina lepote, jasnih likova mladosti, slikarstva koje bi da otključa tajnu magičnosti slike i sveta.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"JESTE, ŠEST GODINA SMO GLUMILI PAR" Rada o vezi sa Milanom, stavila tačku na spekulaije: "Popović nas je naterao..."
"MENE je to tada smetalo, nisam se snalazila..."
07. 07. 2026. u 09:36
NOVINARKA MARIJA NAĐENA MRTVA U AUTU: Kamere snimile poslednje trenutke
GRČKU je potresla vest o iznenadnoj smrti novinarke Marije Antonijanaki, koja je pronađena mrtva u svom automobilu u Iraklionu na Kritu.
06. 07. 2026. u 10:26
"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava
AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.
06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21
Komentari (0)