KNJIŽEVNIK I VIZIONAR: Navršava se 140 godina od rođenja velikog ruskog pisca Jevgenija Zamjatina (1884 - 1937)
DEPERSONALIZACIJA čoveka i njegovo pretvaranje u broj, možda je dvadesetih godina XX veka spadala u žanr fantastike, ali danas je primer ostvarenog totalitarizma i autokratije

Foto Profimedia
"Pravu književnost mogu da stvaraju samo ludaci, pustinjaci, jeretici, sanjari, buntovnici i skeptici, a ne vredni i pouzdani funkcioneri".
Ove godine se navršava 140 godina od rođenja velikog ruskog pisca Jevgenija Zamjatina, čitalačkoj publici poznatog po romanu-antiutopiji "Mi". Rođen 1884. godine u Lipeckoj oblasti, sin pravoslavnog sveštenika i pijanistkinje, završava gimnaziju u Voronježu, upisuje Politehnički institut u Petrogradu, postaje inženjer brodogradnje i profesor na Institutu. Još za vreme studentskih dana Zamjatin istupa kao beskompromisan kritičar carskog režima ali i skeptik novog uređenja, te biva hapšen, proganjan i zatvaran. Prve pripovetke piše pre Oktobarske revolucije pod vidnim uticajem Gogolja, Dostojevskog i Ljeskova. Centralna tema tih pripovedaka (Provincija - 1913) jeste učmala i uspavana ruska provincija, izolovana i odsečena od spoljašnjeg sveta, provincija u kojoj vlada malograđanština, primitivizam, neznanje, intertnost i duhovna osiromašenost. Kritički oštro i stilski izvanredno, Zamjatin nam prikazuje jalovo i tupo bitisanje "suvišnih ljudi" i njihovu nemogućnost da iskorače iz takvog vekovima naslaganog provincijalnog blata. Pišući paralelno umetničku prozu i naučne tekstove iz oblasti brodogradnje, 1916. godine Zamjatin odlazi u Englesku kao stručnjak za izgradnju ruskih ledolomaca.
Iako boravak u Njukaslu, Glazgovu i Londonu predstavlja za Zamjatina susret sa industrijski razvijenim i civilizovanim Zapadom, upravo tamo razvija osnovne utopističke i antiutopističke ideje, koje će se provlačiti u njegovom daljem stvaralaštvu, ističući u prvi plan krucijalni konflikt između slobodne volje pojedinca i racionalističkog društvenog uređenja. Po povratku u Rusiju 1917. godine, piše novelu Ostrvljani, u kojoj na satiričan način opisuje blaziranost i uštogljenost engleskog društva gde je sve predodređeno, unapred organizovano i unificirano do te mere da se čovek kao individua topi i gubi u toj licemernoj sredini. Po povratku u razrušeni, oskrnavljeni i osiromašeni Petrograd, Zamjatin nastavlja da piše priče, bajke za odrasle, i pripovetke bliske žanru socijalno-naučne fantastike; u petrogradskom "Domu umetnosti" drži predavanja iz književnosti mladim piscima koji će 1921. formirati grupu "Serapionova braća", postaje član redakcije "Svetska književnost", učestvuje u izdavanju nezavisnog književno-umetničkog časopisa "Ruski savremenik". U svojim esejima, nesumnjivo pod uticajem raznorodnih futurističkih strujanja u literaturi ali i pod uticajem romana Herberta Velsa o kom je napisao knjigu 1922. godine, Zamjatin ističe zastarelost realističkih koordinata euklidovskog sveta, njihovu nepomičnost, lažnost i površnost, smatrajući da je književno-istorijski kontekst i formalno i idejno prevazišao takvu vrstu pogleda na svet: "Okamenjeni život stare predrevolucionarne Rusije skoro da nije dao - i nije mogao dati - obrasce socijalne i naučne fantastike...

Foto Novosti
Ali poslerevolucionarna Rusija, koja je postala najfantastičnija od svih zemalja savremene Evrope, nesumnjivo će odraziti taj period svoje istorije u fantastičnoj literaturi". Zamjatin je revoluciju video u svemu: u nauci, socijalnom životu, umetnosti, religiji. Za njega je revolucija bila kosmičko, univerzalno stanje, beskompromisna borba, dinamika kretanja protiv okoštalih dogmi i utvrđenih kanona. Kritiku racionalističkih načela utopije, dogmatizaciju i kanonizaciju društva, koliziju između individue i mase, Zamjatin je prikazao i u drami Lomače svetog Dominika (1921). Svoju ironičnu, pesimističku ali i proročku sliku sveta Zamjatin nam s izvanrednom ubedljivošću i stilskim majstorstvom prezentuje u romanu "Mi" (1920), prvom antiutopijskom romanu u istoriji svetske književnosti, koji je poslužio kao inspiracija mnogim svetskim piscima poput Hakslija, Orvela, Bredberija. Roman "Mi" nije mogao biti objavljen u Rusiji, jer je okarakterisan kao ideološki neprihvatljiva karikatura socijalističkog i komunističkog društva budućnosti. Objavljen je na engleskom jeziku u Americi 1924. a u Sovjetskom Savezu tek 1988. godine. Sam Zamjatin je bio žestoko kritikovan i na udaru vlasti, tako da je 1929. godine istupio iz Saveza pisaca, a 1932. emigrirao u Pariz u kojem je preminuo pet godina kasnije.
Inženjer po struci, Zamjatin u ovoj antutopiji gradi Integral, kosmički brod smešten daleko u budućnosti u čijoj izgradnji učestvuju svi stanovnici savršeno organizovane Jedinstvene Države kojom vlada Dobrotvor. Kompoziciono, ceo roman se sastoji iz 40 dnevničkih zapisa glavnog junaka D-503, matematičara i jednog od konstruktora Integrala.

Ilustracija za Zamjatinove priče objavljene u Rusiji , Foto profimedia-
Poput glavnog junaka, i ostali junaci su brojevi - bezimeni, obezličeni šrafovi jedne organizovane i brutalne mašinerije u kojoj ne postoji individualnost, pravo na izbor i lična sloboda - postoji samo slivanje u kolektiv koji mora funkcionisati unisono, kretati se po unapred zadatim koordinatama i živeti u "idealnoj neslobodi" Jedinstvene Države, svojevrsnom pandanu panoptikuma Bentama - staklenoj, prozirnoj ćeliji koju nadziru oni koji su "jednakiji od drugih". Pripovedački jezik romana "Mi" je precizan, sveden, matematički konstruisan i groteskan, što dodatno razvija ritam i dinamiku teksta, stvarajući koliziju i u samom čitaocu. Idejni konflikt: čovek-mašina, kult tehnike i ubrzana industrijalizacija karakteristični za futurističkim tendencije u književnosti, stvorili su dekor Zamjatinu za prikazivanje dehumanizovanog društva u kojem je "duša" prikazana kao bolest.
Depersonalizacija čoveka i njegovo pretvaranje u broj - matični kod države i sistema - u kojoj se "kolektivna društvena sreća" poistovećuje s poslušnošću prema vladaru "Dobrotvoru", možda je dvadesetih godina XX veka spadala u žanr fantastike, ali danas je primer ostvarenog totalitarizma i autokratije, koji vidimo u većini društvenih sistema, što Zamjatina svrstava ne samo u izuzetne pisce, već i vizionare koji su imali dar da predvide budućnost.
(Profesor ruske književnosti na Filološkom fakultetu)
Preporučujemo

DAN KNjAŽEVSKO - SRPSKOG TEATRA: Nagrade i priznanja za 189.rođendan
12. 02. 2024. u 14:55

KOČIĆ NA KINESKOM: "Stripjovetke" našeg velikog pisca do sada prevedene na sedam jezika
12. 02. 2024. u 14:39

JUBILEJ PULS TEATRA: Petnaest godina od osnivanja profesionalnog pozorišta u Lazarevcu
12. 02. 2024. u 14:24

PUTIN OTKRIO ZASTRAŠUJUĆE DETALjE O "OREŠNIKU" Bojeva glava izdržava temperaturu kao na Suncu
RUSKI predsednik Vladimir Putin izjavio je da bojeve glave hipersoničnog sistema "orešnik" mogu da izdrže ekstremne temperature, uporedive sa temperaturom na površini Sunca.
21. 02. 2025. u 14:16

NOVINARIMA REKLA SAMO OVU REČENICU: Bivša gradonačelnica Niša sa lisicama na rukama sprovedena u zgradu UKP-a u Nišu (FOTO/VIDEO)
BIVŠA gradonačelnica Niša, Dragana Sotirovski, koja je danas privedena u velikoj akciji policije protiv korupcije, sa lisicama na rukama dovedena je u zgradu Uprave kriminalističke policije u Nišu.
21. 02. 2025. u 13:38

TAST OČITAO LEKCIJU VELjKU Šta je poručio zetu: "To u Beogradu nije mogao videti"
BOGDAN Rodić, otac Bogdane Ražnatović, jednom prilikom govorio je o najmlađoj ćerki koja je danas udata za Veljka Ražnatovića. Bogdan je tada naveo da je odmah na početku veze skrenuo pažnju Veljku pažnju na to kakva je njegova Bogdana.
22. 02. 2025. u 12:26
Komentari (0)