SVEDOČANSTVO O VEKU ZA NAMA: "Sto godina opere Narodnog pozorišta u Beogradu" Vladimira Jovanovića
TRI su me veoma podsticajna razloga motivisala da baš 2020. godine objavim svoju četvrtu knjigu o našoj nacionalnoj Operi: prva dva su lične prirode, ne bih li na taj način obeležio šest decenija od svog prvog nastupa na sceni "kod spomenika" i tri decenije bavljenja istorijom Opere Narodnog pozorišta, naročito njenim inostranim gostovanjima.
Foto Narodno pozorište
Treći je razlog neuporedivo značajniji i vredniji - ovom sam knjigom želeo da ostavim dokumentovano, validno svedočanstvo o ovom našem vrhunskom operskom teatru, koji se svojom stogodišnjom uspešnom umetničkom aktivnošću duboko ugradio u temelje naše muzičke kulture i znatno doprineo očuvanju i afirmaciji naše muzičke baštine, kao i našeg nacionalnog i kulturnog identiteta.
Ovim rečima opisuje motive koji su ga naveli da ispiše, i u izdanju "Čigoja štampe" objavi, još jednu u nizu knjiga posvećenih operi, i to ovoj beogradskoj, profesor Vladimir Jovanović - koji je pre akademske, upravo na toj "sceni kod spomenika" ostvario i svoju pevačku karijeru.
Foto Narodno pozorište
- Monografija "Sto godina Opere Narodnog pozorišta u Beogradu" dragocena je koliko zbog toga što na odgovoran i akribilan način predstavlja javnosti deo našeg kulturnog i muzičkog života u poslednjih sto godina, toliko i što objavljuje validnu dokumentarnu građu o inostranim gostovanjima i uspesima Opere od 1939. do 2017. godine, kojom naročito osvetljava vredan repertoarski i izvođački doprinos beogradskih operskih umetnika evropskoj operskoj reprodukciji u drugoj polovini 20. veka - zapisala je o ovoj knjizi recenzent Nadežda Mosusova, muzikolog i kompozitor.
Objavljena povodom značajnog jubileja srpske kulture - veka postojanja i rada nacionalne opere, monografija predstavlja ne samo trajan i dragocen zapis o beogradskim umetnicima i predstavama koje se oni od 1920. godine do danas stvarali i izvodili u Beogradu ali i mnogim gradovima Srbije, nekadašnje Jugoslavije, Evrope pa i u Egiptu. Ona pruža i relevantnu osnovu za buduća vrednovanja njihovog doprinosa repertoarskom i izvođačkom obogaćivanju svetske operske scene, naročito pedesetih i šezdesetih godina 20. veka, kao i za uspešno uspostavljanje mostova između naše i operske umetnosti u svetu.
Foto Narodno pozorište
- U svakom od četiri poglavlja, nastojao sam da na osnovu validne dokumentarne građe prikažem dosadašnji pređeni put nacionalne opere, od prvih izvođenja na sceni Narodnog pozorišta, preko realizovanja celog standardnog repertoara, do ostvarivanja niza antologijskih predstava i trijumfalnih inostranih gostovanja - navodi autor.
PEDAGOG I SOLISTA
NAKON što je diplomirao i magistrirao Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu i solo pevanje na Fakultetu muzičke umetnosti, Vladimir Jovanović bio je član hora Opere Narodnog pozorišta u Beogradu (1964-1973) i solista ovog operskog teatra (1973-1987), profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u Muzičkoj školi "Vatroslav Lisinski" i na Akademiji umetnosti u Beogradu, te umetnički sekretar Kamerne opere "Madlenijanum". Bavi se književnim i naučnoistraživačkim radom iz oblasti vokalne pedagogije, muzikologije i teatrologije.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)