POGLED ISKOSA: Jaletova mitopoetika
LjUBODRAG Janković Jale (Pirot, 1932), profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, dobitnik ugledne "Politikine" nagrade za umetnost, ostvario se na vanredan način.
Foto Miroslav Jeremić
Jedini je srpski umetnik ne samo u 20. veku koji studiozno stvara u domenu crteža, slikarstva, vajarstva i grafike. Te vidove njegovog delovanja prate i tri monografije. Jaleta ovim izložbom sada upoznajemo kao crtača.
Blizak Leonidu Šejki, Ljubi Popoviću, Živojinu Pavloviću i volšebnicima Mediale, od početka je među najvažnijim srpskim figurativnim stvaraocima. Njegovo delo se najpre može odrediti kao mitopoetičko, originalno u velikom korpusu evropske i svetske imaginativne umetnosti u koju su Srbi uneli toliko toga posebnog. Našim slikarima se u Parizu prebacivalo da su prepoznatljivi po tome što "samo slikaju rat", stvarajući psihološki tešku umetnost. U banalnom, osećanjima i idejama oskudnom vremenu zabave i spektakla, zapravo je to veliki kompliment.
Janković je kao i njegovi drugovi, saborci iz sveta Mediale, objavio rat budalama i netalentovanima svih vrsta, ugrožavajući vetropirasto, površno i olako poimanje sveta i umetnosti, pa zato njegove figure imaju stvarnu prikazanu kao i metafizičku težinu. Asketski mršave, logoraške prikaze s početka opusa, izražavaju mračni duh izgubljene generacije pedesetih, bez detinjstva, iluzija i hleba. Koščati likovi se mirno ali i sablasno rasprostiru po njegovim slikama i crtežima, naseljavajući tavane i podrume koje su u to doba slikali Ljuba Popović i Vladimir Veličković.
Nakon izlaska skeletnog sveta iz mraka, Janković sedamdesetih crta i slika Kupačice i figure na plaži, a njegove izložbe u beogradskoj Galeriji Kulturnog centra bile su veliki likovni događaji. Ženski likovi (Janković se pre svega bavi tom tajnom) od tada dobijaju na težini, obim njihovih tela izražen je i smelim perspektivnim skraćenjima i deformacijama koje niko pre njega nije primenjivao u našoj umetnosti. Kao i Botero, Janković likovno ne opisuje ugojene osobe, već stvara svoju posebnu rasu koja postoji samo u umetnosti.
Sa krupnim ženskim telima, tačnije telesinama, umetnik uvodi i modernistička iskustva u svoje stvaralaštvo, ispitujući značenja Pikasovog, Henri Murovog i dela Marina Marinija. Fizički snažne, pojavno moćne, boginje su ipak prožete modernističkom sumnjom u figuralno, što ne umanjuje njihovu iracionalnost. Kao čovek on sumnja, smisao modernizma je dovođenje postojećeg u krizu ali kao umetnik nalazi izlaz iz opskurnog u čemu je njegova veličina. Još je Leonardo da Vinči uočio da umetnik koji ne sumnja u sebe ne može napredovati, ali mnogima je propitivanje i premišljanje uništilo umetnički život.
Jankovićeve sumnje kao da započinju i završavaju se na crtežu, njegove slikarske i vajarske mogućnosti nagoveštene su, određene i razrešene crtežom kao osnovom, načelom celokupne likovne umetnosti.
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)