"ALBATROS" VISOKO LETI: Sto godina edicije koju su osnovali Stanislav Vinaver i Todor Manojlović
CILj i ideal Biblioteke koja ulazi u život pod krilatim znamenjem Albatrosa jeste: gajenje i širenje duševne kulture.

Foto Privatna arhiva
Biblioteka Albatros obraća se, prvenstveno, onima koji u obogaćivanju i oblagorođavanju svoga duha vide jedan ozbiljan životni zadatak - njena je glavna težnja: da se broj takvih čitalaca stalno umnožava i da se interesovanje za književnost, umetnost i za duhovna pitanja, uopšte, pojača.
Ovako su ugledni pisci Stranislav Vinaver i Todor Manojlović 1921. godine obnarodovali pokretanje, kod "Sveslovenske knjižarnice", edicije koja beleži vek postojanja. Iz više razloga stigli su da objave samo pet knjiga, među kojima su tri antologijske "Dnevnik o Čarnojeviću", Miloša Crnjanskog, "Gromobran Svemira" Stanislava Vinavera i "Burleska Gospodina Peruna" Rastka Petrovića. Ostale dve su "Lunar", Josipa Kulundžića i "Priče tajanstva i mašte" Edgara Alana Poa. Kako to kod nas često biva, ova izuzetna biblioteka defintivno bi pala u zaborav da nije bilo neumornog književnog istraživača Gojka Tešića, koji je sredino m osamdesetih godina obelodanio priču o ovom poduhvatu, ocenjenom kao izuteno važnim za "moderena strujanja unutar srpske književnosti".
- Da je "Albatrosova" najava modernističk, avangardne bure bila jedna od najuzbudljivijih duhovnih i stvaralačkih - dakle, manifestnih projekata, ubedljivo svedoče i potonji iskazi urednika Vinavera i Manojlovića - tvrdi Tešić.

Foto Privatna arhiva
Vinaver svedoči kako ga je sa Rastkom Petrovićem upoznao Toša Manojlović, odmah posle rata, i kako je Mitra Stefanović, vlasnica "Sveslovenske", imala puno poverenje, i nije se mešala u njihov izbor dela:
- Imali smo štampariju i jeftinu hartiju (kupljenu u bescenje u Beču, u doba inflacije) i nosili smo se namerom da izdamo veći broj knjiga, a najmanje dvadeset, pa tek onda da očeknemo. Do tako obilatog izdavačkog rada nije došlo (izdali smo svega pet knjiga), ali ne zato što bi se knjige slabo prodavale. [...] Nego, desila nam se neočekivana nesreća sa štamparijom: ukradena nam mnogobrojna slova, pri seobi iz Beča, itd, itd.
Zasluge za pokretanje ove biblioteke, prema Manojlovićevim rečima, najviše pripadaju Vinaveru, jer je - pronašao je izdavača.
- On je bio u tim stvarima okretniji i borbeniji od svih nas, i pošlo mu je za rukom da "skuva" Mitru Stefanović, koja je sa ortakom držala Sveslovensku knjižaru" u tadašnjoj Poenkareovoj ulici - govorio je Manojlović.
- On i ja postali smo urednici biblioteke. Ja sam joj dao ime (po Bodleru), a Dobrović je izradio naslovnu vinjetu. Hteli smo da u toj biblioteci izdamo sve što je bilo interesantno u našoj poratnoj književnosti, kao i najbolje stvari svetskih pisaca, naravno odabrane po posleratnom kriterijumu.

Foto Privatna arhiva
U trenutku kada su objavljena Tešićeva istraživanja, Jagoš Đuretić, tadašnji direktor "Filipa Višnjića" i pisac Miroslav Josić Višnjić (1946 - 2015), dogovarali su se o pokretanju nove edicije.
- Nas dvojica smo upravo tragali, za imenom te biblioteke - priseća se, za "Novosti", Đuretić.
- Naišavši na taj tekst, prilikom listanja "Književnih novina" i pročitavši ga uskliknuli smo: "To je ono što upravo tražimo!" Ništa jednostavnije nego da oživimo ono što je u pravom trenutku oživljavanje zaslužuje. Odmah smo se dogovorili: obnovićemo ovih pet prvih knjiga, kao i šestu koju su upravo bili pripremili "Antologiju Albatros".

Jagoš Đuretić, Foto: Printskrin
Štampali smo i već dogovorene tri knjige naših talentovanih autora toga vremena:
Milovana Danojlića - "Kao divlja zver", Đorđija Vukovića - "Druga strana", Slobodana Mandić - "Petoljetka. Ediciji smo dodali u imenu "novi", dakle, "Novi Albatros".
Kada je pre petnaestak godina "Filip Višnjić" prešao u ruke novog vlasnika, edicija je nastavila pun život, kod nove izdavačke kuće, koja je prema njoj i imenovana - "Albatros plus". Pod njenim krilom je do sada objavljeno 208 knjiga, od kojih su poslednjih godina poslebno bila zapažena dela savremenih kineskih pisaca.
Spasonosni putevi
U RAZGOVORU sa Milošem Crnjanskim pisac Branimir Ćosić je ovako opisao to vreme:
- Herojsko doba "Mladih", doba od 1920 do 1922, doba "Albatrosa", doba "Misli" pod uredništvom Ranka Mladenovića, doba "Zenita" kada je u njemu sarađivao Rastko Petrović, Vinaver i drugi. Jedno borbeno i bezobzirno doba manifesta, rušenja, pronalaženja novih spasonosnih puteva.
Crnjanski
PRVA je sveska "Albatrosa" imao biti moj "Gromobran Svemira", ali sam najpre pustio Crnjanskov "Dnevnik o Čarnojeviću" - toliko me je porazio svojom lepotom, mladalačkom zrelošću, nečim razočarano poetskim što mi se učinilo raskošnije i od Floberovog "Novembra" - prisećao se Vinaver.

ŠPANIJA PROGLASILA VANREDNO STANjE
MINISTARSTVO unutrašnjih poslova Španije proglasilo je vanredno stanje nakon današnjeg nestanka struje.
28. 04. 2025. u 21:32

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

ZVANIČNO - RAZVELA SE GAGA: Proces dug 13 meseci, PROMENILA prezime, a Toni ima novu devojku i to milionerku
PAPIRI za razvod pevačice Dragane Mirković i Tonija Bijelića su potpisani, a brakorazvodni postupak je okončan posle nešto više od godinu dana.
29. 04. 2025. u 14:20 >> 14:21
Komentari (0)