POGLED ISKOSA - Iluminator kosmičkog ciklusa

Dejan Đorić

11. 01. 2022. u 15:46

RAZMERE kulturnog skandala poprima zanemarivanje Leonida Šejke, Igora Vasiljeva i Olge Olje Ivanjicki od strane matice.

ПОГЛЕД ИСКОСА - Илуминатор космичког циклуса

Ferenc Hodi "Stvaranje sveta centralne kosmičke energije"

Koliko srpski, oni su poreklom isto toliko i ruski umetnici, ali uprkos njihove veličine pa i genijalnosti, nikada nisu otkriveni u Rusiji. Slično je sada i sa Sergejom Aparinom, samo je donekle pažnja posvećena Kolesnikovu, najboljem Rjepinovom učeniku, koji je u Beogradu proveo dobar deo života. Njegove slike su Rusi otkupili i publikovali manju monografiju. Nadamo se da neće biti slična sudbina Ferenca Hodija (1950-2011), jednog od najvećih slikara fantastike u XX veku, Novosađanina mađarskog porekla, kome tek predstoji priznanje izvan naših granica.

Mađari su ozbiljan evropski narod pa će verovatno kao Slovačka za Miru Brtku prepoznati vrednost velikog majstora, čiji je likovni monumentalizam dobro i jedini zapazio mr Danilo Vuksanović, mlada zvezda u usponu na nebu vojvođanske likovne kritike.

Deset godina posle slikareve smrti i njegove poslednje samostalne izložbe, u većem prostoru Galerije Prometej istoimene izdavačke kuće, izložene su slike srednjeg i velikog formata, triptisi visine 2,4 a širine i do 5,2 metra. Reč je i o unutrašnjem monumentalizmu i drami, a ne samo o formatima. Izložba je urađena zahvaljujući ponajviše gospodinu Tiboru Bodolou, novosadskom kolekcionaru, vlasniku kapitalnih Hodijevih ulja na platnu, mada su na izložbi i dela iz drugih kolekcija. Tako je sa ovom smotrom pod nazivom "Čudesni svet Ferenca Hodija" izdavačka kuća Prometej simbolički započela godinu u kojoj je Novi Sad Evropska prestonica kulture i, što da ne, trebalo bi da ode korak dalje i objavi monografiju o Hodijevom slikarstvu na srpskom, mađarskom i engleskom, kao što je slično uradila za slikarku fantastike Lidiju Macuru.

U Hodijevom katalogu aktuelne izložbe su tri teksta, njegovog starog prijatelja dr Draška Ređepa, mr Danila Vuksanovića i fragment od pisca ovih redova, koji je Hodiju organizovao poslednju od tri njegove izložbe u Beogradu, u velikoj galeriji Studentskog kulturnog centra, čiji je urednik programa bio 1999. godine. Svaki dokument o ovom velikom umetniku čije je slikarstvo višeznačni podvig je dragocen, a katalog Galerije Prometej ozbiljno je urađen. Pisci ističu androginiju figura, a ako hoćemo da zađemo u okultnu simboliku androgina, on nije samo simbol jedinstva muškog i ženskog principa već i đavola. Neosporno je da figure i likovi ovog slikara imaju nečeg dijaboličkog, ali su scene ilumirane kosmičkim svetlom ezoterijske fizike, u kojoj ne važe zemaljski zakoni. Hodi je najdublje od svih modernih slikara zašao u tajnu Lucifera kao najlepšeg i najmoćnijeg anđela pre pada, donosioca svetlosti, koju vidimo na ovim platnima. Ne treba zaboraviti da je i takav hristomrzitelj kao Alister Krouli izjavio: "Svaki muškarac i žena je Zvezda".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

KNAUS: Francuska i Nemačka blokiraju glasanje o Prištini u Savetu Evrope, Vučić efektno apelovao na Makrona