U ČAST MAGE MAGAZINOVIĆ U BIOSKOPU "BALKAN": Izložba "Slobodan let" Gordane Kaljalović i Branke Pavlović
CILj ritmičkih vežbanja nerava i mišića jeste razviće tela čovekovog do najsavršenijeg instrumenta za istraživanje duše, smatrala je Maga Magazinović (1882-1968), koja je kao igrač, filozof, novinar, borac za prava žena, koreograf, osnivač Škole za ritmiku i plastiku, reformator i teoretičar umetničke igre, još s početka 20. veka pravila revolucionartne korake u našoj kulturi.

Foto Madž von Mathiesen
Njoj u čast u Bioskopu "Balkan", organizovana je izložba "Slobodan let: Maga Magazinović, kroz vremensku i prostornu disperziju". Autorka ovog transmedijskog projekta, kao i same postavke je vajarka, profesor Gordana Kaljalović, a koautor Branka Pavlović, vizuelni umetnik, montažer i pedagog, koja stvara na relaciji Beograd-Berlin.

Foto promo, privatna arhiva
Kako podseća umetnica, Maga je donela modernu igru u Srbiju, podsticala svest o telesnoj kulturi i razvijanje izbalansirane ličnosti:
- Aktuelnost njene misli i avangardnost stavova otvarali su puteve i širili vidike ka novom i drugačijem svetu.
A njen život i rad će na ovoj izložbi biti interpretirani putem video i skulpturalnih instalacija. Odnosno, stvaranjem vizuelnog i zvučnog ambijenta u kome se odvija priča o Magi, kroz citate, fotografije, arhivsku građu...
- Materijali tehnika, korišćeni u video i skulpturalnim instalacijama, izražavaju metaforički odnos prema realnom (velovi, zavese, porcelan svetla, projekcije) u potrazi za vremenskim i poetskim filterom kroz koje emaniraju lični, intimni momenti i događaji u društvenom i istorijskom kontekstu vremena u kome je živela - kaže autorka.

Foto promo, privatna arhiva
Tako postavka nije pravolinijsko, istorijsko podsećanje na Magine zasluge, već se vizuelnim celinama uspostavlja dijalog prošlosti i sadašnjosti, virtuelnog i stvarnog, trajnog i prolaznog.
- Slobodan let asocira na iskustvo daljine, prostranstva,istrajavanje, napor ovladavanja, nesputanost, lakoću i težinu, stremljenje koje rezultira dosegnutim odredištem i dostignutim ciljem, što bi se moglo shvatiti kao odrednice Maginog života i rada - objašnjava Kaljalovićeva.
Grčkoj skulpturi, koja ukazuje da pokretom mogu da se izraze unutrašnji ritmovi i duševna zbivanja, Maga je pridavala veliki značaj u svojim koreografijama, koristeći poze inspirisane grupacijama sa frizova grčkih hramova, primećuje Kaljalovićeva.
BEOGRAD- BERLIN, BALKAN- EVROPA
INSTALACIJA koja će se naći na izložbi, pod imenom "Maga 1909, ritam promene", inspirisana je njenim boravkom u Nemačkoj, Minhenu i u Berlinu, gde je pohađala kurseve glume i plesa, koje su vodili reformatori umetnosti onog vremena, od Maksa Rajnharta do Isidore Dankan. Značenje ima i prostor u kome se postavka odvija, Bioskop "Balkan", u kome je odigrana jedna od Maginih predstava. Ovaj projekat se tako, prema tvrdnjama autorke, bavi i simbolikom kulturnog transfera Beograd-Berlin, Balkan-Evropa.
- U fokusu umetnosti, književnosti, filozofije, telo, tokom istorije civilizacije, figurira kao mesto ukrštanja religijskih političkih, društvenih interesa, korišćeno je kao sredstvo i objekt manipulacije, kao i zloupotrebe. Maga se zalagala za "osvešćeno telo" kao i osvešćenu ženu, "življeno telo", kako je Elizabeta Gros pola veka kasnije definisala, anticipirajući novo vreme u kome žena treba da ima svoju ulogu, poziciju i značaj - zaključuje vajarka.
U okviru projekta, 11. i 12. marta, biće održana i plesna radionica "Matine sa Magom", koju će voditi Milica Tančić uz podršku Marijane Hilgert iz Berlina, koja će se baviti glavnim komponentama plesa (telo-vreme-prostor) i rezultirati zajedničkim kratkim performansom, koji će biti snimljen i postavljen kao deo izložbe. Radionica je besplatna i otvorena za sve zainteresovane osobe od 18 do 98 godina, bez obzira na plesno iskustvo.

Foto Madž von Mathiesen
U realizaciju ove složene izložbe bili su uključeni i kamermani Tanja Drobnjak i Madž von Mathiesen, fotografije radova i likovno oblikovanje potpisao je Đorđe Odanović, a profesionalnu podršku pružili su i profeosr keramike Velja Vukićević i vajar Milorad Panić, kao i majstorska radionica Dragana i Lazara Lovčevića. Arhivksi i fotografski materijal ustupile su Jugoslovenska Kinoteka i Muzej grada Beograda.

TRAMPA PITALI DA LI JE PUTIN DIKTATOR: Američki predsednik iznenadio odgovorom
NOVINARI su Trampa pitali hoće li ruskog predsednika Vladimira Putina označiti kao „diktatora“, s obzirom na to da je prethodno tim rečima opisao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
24. 02. 2025. u 19:45

USVOJENA REZOLUCIJA O UKRAJINI U GS UN: Amerika i Rusija protiv - ovo su rezultati glasanja
GENERALNA skupština UN usvojila je rezoluciju o Ukrajini koju su podneli Kijev i jedan broj zapadnih zemalja.
24. 02. 2025. u 18:02

PRETIO ŽENI: "Ako rodiš žensko, ne vraćaj se", a onda ga je zvao doktor i rekao: "Sin je", iako je BILA DEVOJČICA
"BOG je taj koji određuje, ali nekada jedno žensko dete može za roditelja biti korisnije nego troje ili petoro muške dece."
24. 02. 2025. u 16:43
Komentari (0)