U ČAST MAGE MAGAZINOVIĆ U BIOSKOPU "BALKAN": Izložba "Slobodan let" Gordane Kaljalović i Branke Pavlović
CILj ritmičkih vežbanja nerava i mišića jeste razviće tela čovekovog do najsavršenijeg instrumenta za istraživanje duše, smatrala je Maga Magazinović (1882-1968), koja je kao igrač, filozof, novinar, borac za prava žena, koreograf, osnivač Škole za ritmiku i plastiku, reformator i teoretičar umetničke igre, još s početka 20. veka pravila revolucionartne korake u našoj kulturi.
Foto Madž von Mathiesen
Njoj u čast u Bioskopu "Balkan", organizovana je izložba "Slobodan let: Maga Magazinović, kroz vremensku i prostornu disperziju". Autorka ovog transmedijskog projekta, kao i same postavke je vajarka, profesor Gordana Kaljalović, a koautor Branka Pavlović, vizuelni umetnik, montažer i pedagog, koja stvara na relaciji Beograd-Berlin.
Foto promo, privatna arhiva
Kako podseća umetnica, Maga je donela modernu igru u Srbiju, podsticala svest o telesnoj kulturi i razvijanje izbalansirane ličnosti:
- Aktuelnost njene misli i avangardnost stavova otvarali su puteve i širili vidike ka novom i drugačijem svetu.
A njen život i rad će na ovoj izložbi biti interpretirani putem video i skulpturalnih instalacija. Odnosno, stvaranjem vizuelnog i zvučnog ambijenta u kome se odvija priča o Magi, kroz citate, fotografije, arhivsku građu...
- Materijali tehnika, korišćeni u video i skulpturalnim instalacijama, izražavaju metaforički odnos prema realnom (velovi, zavese, porcelan svetla, projekcije) u potrazi za vremenskim i poetskim filterom kroz koje emaniraju lični, intimni momenti i događaji u društvenom i istorijskom kontekstu vremena u kome je živela - kaže autorka.
Foto promo, privatna arhiva
Tako postavka nije pravolinijsko, istorijsko podsećanje na Magine zasluge, već se vizuelnim celinama uspostavlja dijalog prošlosti i sadašnjosti, virtuelnog i stvarnog, trajnog i prolaznog.
- Slobodan let asocira na iskustvo daljine, prostranstva,istrajavanje, napor ovladavanja, nesputanost, lakoću i težinu, stremljenje koje rezultira dosegnutim odredištem i dostignutim ciljem, što bi se moglo shvatiti kao odrednice Maginog života i rada - objašnjava Kaljalovićeva.
Grčkoj skulpturi, koja ukazuje da pokretom mogu da se izraze unutrašnji ritmovi i duševna zbivanja, Maga je pridavala veliki značaj u svojim koreografijama, koristeći poze inspirisane grupacijama sa frizova grčkih hramova, primećuje Kaljalovićeva.
BEOGRAD- BERLIN, BALKAN- EVROPA
INSTALACIJA koja će se naći na izložbi, pod imenom "Maga 1909, ritam promene", inspirisana je njenim boravkom u Nemačkoj, Minhenu i u Berlinu, gde je pohađala kurseve glume i plesa, koje su vodili reformatori umetnosti onog vremena, od Maksa Rajnharta do Isidore Dankan. Značenje ima i prostor u kome se postavka odvija, Bioskop "Balkan", u kome je odigrana jedna od Maginih predstava. Ovaj projekat se tako, prema tvrdnjama autorke, bavi i simbolikom kulturnog transfera Beograd-Berlin, Balkan-Evropa.
- U fokusu umetnosti, književnosti, filozofije, telo, tokom istorije civilizacije, figurira kao mesto ukrštanja religijskih političkih, društvenih interesa, korišćeno je kao sredstvo i objekt manipulacije, kao i zloupotrebe. Maga se zalagala za "osvešćeno telo" kao i osvešćenu ženu, "življeno telo", kako je Elizabeta Gros pola veka kasnije definisala, anticipirajući novo vreme u kome žena treba da ima svoju ulogu, poziciju i značaj - zaključuje vajarka.
U okviru projekta, 11. i 12. marta, biće održana i plesna radionica "Matine sa Magom", koju će voditi Milica Tančić uz podršku Marijane Hilgert iz Berlina, koja će se baviti glavnim komponentama plesa (telo-vreme-prostor) i rezultirati zajedničkim kratkim performansom, koji će biti snimljen i postavljen kao deo izložbe. Radionica je besplatna i otvorena za sve zainteresovane osobe od 18 do 98 godina, bez obzira na plesno iskustvo.
Foto Madž von Mathiesen
U realizaciju ove složene izložbe bili su uključeni i kamermani Tanja Drobnjak i Madž von Mathiesen, fotografije radova i likovno oblikovanje potpisao je Đorđe Odanović, a profesionalnu podršku pružili su i profeosr keramike Velja Vukićević i vajar Milorad Panić, kao i majstorska radionica Dragana i Lazara Lovčevića. Arhivksi i fotografski materijal ustupile su Jugoslovenska Kinoteka i Muzej grada Beograda.
Preporučujemo
OBELEŽAVANjE DVA VEKA OD OSNIVANjA : Počeli Dani Matice srpske u Sremskim Karlovcima
21. 01. 2026. u 16:33
"TRAMP TAMO DA IZBACI 1000 VOJNIKA NA OSTRVO, NIKO MU SE NEĆE SUPROSTAVITI" Vučić o Grenlandu - Kada pitam a kako Kosovo, svi spuste glavu!
GOVOREĆI jutros u emisiji "Jutro" na Televiziji Prva, predsednik Srbije Aleksandar Vučić dotakao se i licemerja međunarodne zajednice kada je u pitanju odnos koji sada imaju po pitanju Grenlanda i onaj koji su nekada imali po pitanju Kosova i Metohije.
25. 01. 2026. u 13:20
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
DEVALVIRALA JE JUTARNjI Kolega oštro o Jovani: "Imam problem što radi na nacionalnoj televiziji"
VODITELj Ognjen Nestorović bez ulepšavanja i zadrške progovorio je o svom odnosu sa Jovanom Jeremić, koleginicom koja danas radi u medijskoj kući u kojoj je on nekada gradio svoju novinarsku i voditeljsku karijeru.
25. 01. 2026. u 20:42
Komentari (0)