KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (8.): Slika i parodija otuđenog sveta

V. N.

16. 02. 2024. u 18:00

PROGLAŠENjE pobednika u četvrtak, 22. februara, u 12 sati u Vukovoj zadužbini.

КЊИЖЕВНИ КРИТИЧАРИ БИРАЈУ КЊИГУ ГОДИНЕ (8.): Слика и пародија отуђеног света

Ilustracija Novosti

PETAR PIJANOVIĆ (Beograd )

1. "POETIČKI IZAZOVI I DRUGI OGLEDI", Marko Nedić

("Akademska knjiga")
2. "POETSKOKRITIČKI MODERNIZAM", Jelena Panić Maraš ("Službeni glasnik")
3. "NAĆERTANIJE", Matija Bećković (SKZ)
4. "IZMEŠTENIK", Dragan Hamović ("Prometej"
5. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović ("Laguna")

Foto V. Danilov

KNjIGA M. Nedića pregledan je i vrlo pouzdan prikaz savremene srpske proze. Sintetički tekst iz uvoda prate ogledi sa naglaskom na ugledne pisce, pri čemu tumač otkriva i skrajnute, ali važne autora i njihova dela. Književnoistorijski ogledi J. P. Maraš nalaze građu u pesničkim i proznim delima iz 20. i 21. veka. U pronicljivom čitanju i tumačenju viđene su knjige i poetike pisaca u rasponu od Bore Stankovića, Dučića i Andrića do D. Mihailovića, M. Tešića i M. Maksimovića. M. Bećković jednu našu mentalitetsku manu slikovito i humorno pretvara u "etički" kodeks.  Ideja je da se na toj stvari radi "sve dok Naćertanije/ne išćera/bukvalno do savršenstva". Hamovićeva knjiga je, kako autor kaže, sabirna, koja uvezuje ranije, dorađene i nove pesme. Izmeštenik je alterego samog pesnika ili figura potrage za unutarnjom istinom o sebi izmeštenom u otuđen svet, pun svakojakih nelagoda i strepnji. Takav svet nalazi svoju suprotnost ili alternativu u spiritualnom blaženstvu o kojemu svedoči Radulovićeva knjiga. To je zbirka koja označava vredan pokušaj obnove duhovne poezije kod nas.

* * * * * * * * *

SLAĐANA JAĆIMOVIĆ (Beograd)

1. "NAĆERTANIJE", Matija Bećković (SKZ)
2. "LOJ, NOVAC, REČ", Miroslav Maksimović ("Čigoja")
3. "KANON PONIŠTENOG UMA", Filip Grbić ("Vulkan")
4. "KNjIŽEVNOST IZMEĐU POLITIKE I KULTURE: BRANIMIR ŠĆEPANOVIĆ I DANILO KIŠ", Vesna Trijić (Andrićev institut)
5. "POETSKOKRITIČKI MODERNIZAM", Jelena Panić Maraš ("Službeni glasnik")

Foto privatna arhiva

M. BEĆKOVIĆ prepoznatljivim i autentičnim pesničkim glasom, peva o našem dobu koje se zaglavilo u "ćersokak", te kroz lucidnu ironiju i parodiju novogovora razotkriva njegovu apsurdnost i ružno naličje. I M. Maksimović u zbirci eseja preispituje destruktivan uticaj globalne i lokalne društvene stvarnosti na jezik i unutarnji svet pojedinca i postavlja pitanje o promenjenom statusu poezije. U svom romanu F. Grbić nastavlja da produbljuje narativnu liniju pripovedanja o melanholičnom modernom junaku čija je sudbina obeležena neuspehom, a koji je razapet između odbačenih ideala i sumorne ispraznosti sadašnjosti. V. Trijić u studiji o prožimanju sfera umetničkog i ideološkog progovara birajući zanimljivu perspektivu tumačenja - ulazeći pronicljivom analizom u literarne i životne sudbine dva pisca. U studiji J. P. Maraš prati genezu srpskog pesničkog modernizma ukazujući kako na čisto književne fenomene tako i na načine na koji se društvena stvarnost reflektuje u kritici i poeziji u prvoj polovini 20. veka.

* * * * * * * * *

LjILjANA LUKIĆ (Bijeljina)

1. "DIMNI ZNACI", Đorđo Sladoje ("Štampar Makarije", Gradska narodna biblioteka "Žarko Zrenjanin", "Obodsko slovo")
2. "PSIHOLOGIJA GRAVITACIJE", Nenad Šaponja ("Prometej")
3. "KOZARO, SEJO I PRAMAJKO", Nenad Grujičić ("Besjeda")
4. "UNUTRAŠNjI RELjEFI", Sanja Savić Milosavljević ("Bedem")
5. "U KOSTRETI", Slobodan Jović ("Čigoja")

Foto Privatna arhiva

PESNIK bujne imaginacije, pretočene u elegične i suptilne tonove, Đ. Sladoje, pokazuje raskošni talenat u miksiranju prošlosti i sadašnjosti, nadograđujući ih tematikom prolaznosti i smrti kao i temom ljubavi. Poezija vrhunskog rafinmana N. Šaponje objedinjava naučnu i umetničku terminološku viziju u traganju za filozofemama života, koje ostaju nepoznanice u veštim paradoksima pesnikovog izražavanja. N. Grujičić u poemi uranja u magmu zbivanja prošlosti, vezujući ih za planinu Kozaru i njenu širu okolinu, čiji su stanovnici, srpske nacionalnosti, bili žrtve nasilja i zverskog ubijanja tokom proteklih ratova. S. S. Milosavljević posmatra svet iz iskošenog rakursa, upirući svoje bodlje u dehumanizovanu svakodnevicu, a skrivajući ispod površinskog sloja duboko emocionalno stanje svoje duše. Zbirka je slika našeg vremena, u kome živimo otuđeni, bez međusobne empatije i ljubavi. Specifičnost kojom zrači poetska zbirka S. Jovića odvodi nas u svet poimanja života i ljudske sudbine, oličenih u malim stvarima, iz kojih izbija praiskonska težnja za dobrotom, humanošću, pravdom, ljubavlju.

* * * * * * * * *

DANICA ANDREJEVIĆ (Beograd)

1. "NOĆNE REČI", Vladimir Tabašević ("Laguna")

2. "KAD MRTVE DUŠE MARŠIRAJU", Emir Kusturica, (Catena mundi)
3. "BEOGRAD 2", Siniša Kovačević (Ave Serbia)
4. "RIBA ZVANA GAOVICA", Đorđo Sladoje (SKZ)
5. "ALCHAJMER KAFE", Ratomir Rale Damjanović ("Prometej")

Foto privatna arhiva

TABAŠEVIĆ kreira ludistički samosilazak u noćne reči. Njima suvereno promišlja zašto književnost jedina oseća gubitak "strasti i časti" iz jezika i stvarnosti. Ontologizacijom istorije, kao jahač apokalipse, pisac pravi duplu ekspoziciju odnosa ja - svet. Kusturica sjajno esejistički razmatra pogubni uticaj veštačke inteligencije na duh kulture i umetnosti. Autor se pita jesmo li mi gogoljevske mrtve duše učipljene u zastrašujući sistem robotizacije? Njegova knjiga je pandemonijum patnje, beščašća i zločina. Uroboros Sladojevog romana čine pravoslavna tradicija, zavičajni idiomi i nacionalni pogromi. Fatum i fantazma, mit i pesma, misao i emocija, gaovica je atavistički i moderan medij ovog slojevitog romana. Damjanovićev venac priča okuplja stare Beograđane i njihove dementne i crnohumorne priče i doživljaje. Autor o smrti i dekonstrukciji života, kao o patetičnoj temi, piše na nepatetičan način.

* * * * * * * * *

KATARINA PANTOVIĆ (Beograd)

1. "U ČEKAONICAMA: ISTORIJA ŽENSKIH MENTALNIH POREMEĆAJA", Dragana V. Todoreskov ("No Rules izdavaštvo")
2. "KNjIGA O ANDRIĆU", Jasmina Ahmetagić (Bloom)
3. "MANASTIR", Goran Korunović ("Kontrast")
4. "SLOBODNI DANI ELENE ČAUŠESKU", Andreja Kargačin (Zaprokul)
5. "GLASINE O SLOBODI", Bojan Babić ("Raštan")

Foto privatna arhiva

D. V. TODORESKOV u zbirci kratkih priča izuzetne dinamike i upečatljivih dijaloških deonica, u fokus stavlja poremećaje, probleme i traume savremenih žena. A. Kargačin u zbirci poezije kroz sličnu optiku posmatra i psihologizira supruge ozloglašenih diktatora, dajući im glas i uživljavajući se u njihovu ličnost. Studija J. Ahmetagić donosi novo i uzbudljivo analitičko čitanje priča I. Andrića iz perspektive Jungove psihologije arhetipova i kliničke psihologije, ispitujući duševne poremećaje koji su determinisali delanje njegovih junakinja i junaka. Žanrovski i stilski polimorfna, knjiga G. Korunovića čitaoca suočava sa fantastičnim i jezovitim svetom omeđenim s jedne strane mrakom, a sa druge svetlošću, dok B. Babić u pesmama angažovanog tona slika portret savremenog pojedinca koji se bori sa skepsom u postojanje celovitosti i boljeg sveta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TAKER KARLSON UPOZORAVA NA MOGUĆI RAT RUSIJE I SAD: Putin neće imati drugog izbora