NADZIRANJE GUŠI SLOBODU ČOVEKA: Slikarka Biljana Đurđević, izložbom "Poslednja večera" u galeriji "Hestia" nastavlja svoju "Studiju slučaja"
JEDNA od naših najcenjenijih likovnih umetnica na svetskoj sceni, slikar, profesor beogradskog Fakuleteta likovnih umetnosti, a svojevremeno i gostujući predavač na njujorškom Univerzitetu Parsons - Biljana Đurđević, predstaviće postavku "Poslednja večera" 28. februara u Galeriji i umetničkoj rezidenciji Hestia (Topličin venac 14).
Foto Galerija Hestia
Reč je o nastavku njenog višegodišnjeg projekta "Studija slučaja" koji obuhvata slikarstvo, animacije i grafički roman, a fokus je na eksploatisanom, umornom telu - našem zajedničkom, globalnom telu.
Uporište njenih novih radova je Fukoovo delo "Nadzirati i kažnjavati" (1975), koje je prikaz istorijske promene kažnjavanja u zapadnim sistemima u kojem autor, piše u najavi izložbe, prati promene u društvu koje su dovele do zatvora kao dominantne forme kažnjavanja, a sam zatvor povezuje sa različitim mehanizmima kontrole.
Foto M.Anđela
- Fuko svoje delo najviše bazira na nadziranju, odnosno odsustvu momenta sposobnosti da čovek deluje samostalno - kaže, za "Novosti", umetnica. - Njegov značaj kao mislioca, kao i ove njegove knjige je mnogo širi od ovog što će biti prikazno na mojoj izložbi. U tim radovima bavila sam se oksinicom Fukoovog pristupa arhitekturi kaznenih domova, koji on kasnije proširuje na škole, fabrike, bolnice, kasarne...
Najveća opasnost od ovog fenomena, prema mišljenju Đurđevićeve je to što nam je nadzirana sloboda mišljenja:
- Ogroman problem je gušenje slobodnog izražavanja. Socijalne mreže su otelotvorenje nadziranja. I to otvorenog i brutalnog, jer pojedinac misli da na njima širi neku slobodnu ideju, a u stvari je deo jednog sistema nadziranja.
Foto Galerija Hestia
Na pitanje da li tema nadziranja više nije iz korupusa negativnih utopija, već predstavlja nešto što je duboko ukorenjeno u našu stvarnost, sagovornica kaže:
- To jeste realnost. Dugo sam verovala da je ono što sam do sada radila bila distopija, a ispostavilo se sada da svako do nas prolazi kroz to na ovaj ili onaj način.
Bez mitologije i herojskih dela
Foto Galerija Hestia
"POSLEDNjA večera" je postmoderni, gotovo epski projekat, lišen mitologije i herojskih dela - piše u tekstu Neve Lukić. - Protagonisti su napustili scenu, a narativ je prigušen nestajanjem energije savremenog čoveka. Prostor na slikama zauzimaju krevet na sprat, stolice, stolovi, dakle, elementi domaćinstva. Međutim, reč domaćinstvo zvuči previše toplo, asocira na dom, dok su ovi elementi hladni, mogli bi da pripadaju školama, bolnicama, fabrikama, psihijatrijskim i svim ustanovama koje mogu da podsećaju na zatvor, te naravno pripadati i samom zatvoru.
Prema rečima istoričake umetnosti Neve Lukić, kustoskinje Galerije Hestia, izložba se bavi opštom slabošću društva izazvanom sve većom instrumentalizacijom ljudskog bića od strane industrije, tehnologije i medija, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.
Foto Galerija Hestia
- Crno-bele, naturalistički intonirane slike Biljane Đurđević deluju na posmatrača kao sablasna upozorenja, upravo zbog odstupanja stvorenog snagom medija slikarstva, jer se u ovom slučaju iskustvo ne predstavlja direktno - ističe Lukićeva, koja je i kustos "Poslednje večere". - Upravo tom indirektnošću, koja se postiže i odsustvom boje, umetnica žudi da savremenom čoveku vrati osećaj ovaploćenja, a sve da bi tim ahromatskim slikarstvom upozorila na totalitarne aspekte neoliberalnog sveta u kome živimo i pokrenula nas na promenu.
Preporučujemo
NOVOGODIŠNjA ČAROLIJA UZ CIRQUE DU SOLEIL: 20 odsto popusta na predstavu „OVO“
26. 12. 2025. u 12:45
VENECUELA TONE U HAOS: Poznato ko je uhapsio Madura, cure prvi detalji (FOTO/VIDEO)
U GLAVNOM gradu Venecuele, Karakasu, odjeknule su eksplozije, a grad su u niskom letu nadletali avioni, javljaju svetski mediji. Američki predsedik Donald Tramp objavio je da je predsednik Venecuele Nikolas Maduro uhvaćen zajedno sa suprugom i prebačen iz zemlje.
03. 01. 2026. u 07:45 >> 14:21
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
OVO SU KRILI: Isplivala dugo čuvana tajna Ane i Bastijana
RAZVOD Ane Ivanović i Bastijana Švajnštajgera bila je jedna od glavnih vesti prethodne godine.
02. 01. 2026. u 08:40
Komentari (0)