ŽIVOT I ZNAČAJ RUSKIH PROFESORA NA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU: Knjiga istoričara Dragomira Bondžića o emigrantima posle Oktobarske revolucije
KNjIGA istoričara Dragomira Bondžića "Ruski emigranti - profesori Beogradskog univerziteta" objavljena je nedavno u zajedničkom izdanju Arhipelaga i Instituta za savremenu istoriju iz Beograda, u ediciji "Vreme i priča".

Arhipelag
Napuštajući Rusiju i odlazeći u emigraciju zbog novih vlasti, a posle Oktobarske revolucije i građanskog rata u Rusiji, ruski emigranti, među kojima i mnogobrojni vrhunski intelektualci iz različitih oblasti, naseljavaju evropske zemlje, uključujući Kraljevinu Jugoslaviju. Pojedini od njih postaće neki od najpoznatijih profesora Beogradskog univerziteta i na njemu će predavati godinama i decenijama.
Autor knjigu započinje motom preuzetim iz "Romana o Londonu" Miloša Crnjanskog: " A siromašni, stari, kosmati, ruski profesori, napuniše, u tuđini, knjigama, katedre i univerzitete, kao nekad Grci, kad je Konstantinopolj pao..."
Prvi deo knjige je istoriografska studija o Beogradskom univerzitetu do 1918. godine, potom o dolasku ruskih emigranata i njihovoj ulozi u razvoju BU između dva svetska rata. Autor se bavi i sudbinom ruskih profesora u Drugom svetskom ratu, kao i u godinama i decenijama posle njega. Neki od njih će, u novim političkim okolnostima, morati da napuste Univerzitet, pa čak i Jugoslaviju i odu na Zapad.

Arhipelag
Drugi deo knjige čine biografski portreti ruskih emigranata profesora. Zanimljivo je da su tada u sastavu BU bili: Filozofski fakultet, Pravni, Tehnički, Bogoslovski, Poljoprivredno-šumarski, Medicinski, Farmaceutski, kao i Filozofski fakultet u Skoplju i Pravni fakultet u Subotici.
Knjiga pruža rekonstrukciju jednog dramatičnog vremena punog prevrata i emigranata, rekonstrukciju intelektualne istorije i rekonstrukciju istorije zemlje.
- U knjizi je prikazan dolazak ruskih emigranata na Beogradski univerzitet i način angažovanja na pojedinim fakultetima, zatim brojnost i struktura ruskih nastavnika i pomoćnog nastavnog osoblja, od dolaska prvih 1919, do penzionisanja i odlaska sa životne scene poslednjih predstavnika mlađih emigranata, krajem 20. veka. U tri posebne celine detaljno je analiziran i predstavljen njihov naučni, stručni i društveni, politički i kulturni život, rad i stradanje tokom Drugog svetskog rata, kao i u socijalističkom periodu, i naučni doprinos i biološko osipanje tokom druge polovine 20. veka - kaže Bondžić u predgovoru.

Arhipelag
Dragomir Bondžić (Kruševac, 1973) je naučni savetnik u Institutu za savremenu istoriju. Bavi se istorijom Jugoslavije i Srbije u 20. veku, posebno razvojem nauke, prosvete i kulture, istorijom Beogradskog univerziteta, odnosom države i intelektualne elite, međunarodnim naučnim vezama u vreme Hladnog rata, školovanjem studenata iz nesvrstanih zemalja u Jugoslaviji i nuklearnom politikom Jugoslavije.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)