ŽIVOT I ZNAČAJ RUSKIH PROFESORA NA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU: Knjiga istoričara Dragomira Bondžića o emigrantima posle Oktobarske revolucije

В.Ц.С.

10. 04. 2024. u 15:05

KNjIGA istoričara Dragomira Bondžića "Ruski emigranti - profesori Beogradskog univerziteta" objavljena je nedavno u zajedničkom izdanju Arhipelaga i Instituta za savremenu istoriju iz Beograda, u ediciji "Vreme i priča".

ЖИВОТ И ЗНАЧАЈ РУСКИХ ПРОФЕСОРА НА БЕОГРАДСКОМ УНИВЕРЗИТЕТУ: Књига историчара Драгомира Бонџића о емигрантима после Октобарске револуције

Arhipelag

Napuštajući Rusiju i odlazeći u emigraciju zbog novih vlasti, a posle Oktobarske revolucije i građanskog rata u Rusiji, ruski emigranti, među kojima i mnogobrojni vrhunski intelektualci iz različitih oblasti, naseljavaju evropske zemlje, uključujući Kraljevinu Jugoslaviju. Pojedini od njih postaće neki od najpoznatijih profesora Beogradskog univerziteta i na njemu će predavati godinama i decenijama.

Autor knjigu započinje motom preuzetim iz "Romana o Londonu" Miloša Crnjanskog: " A siromašni, stari, kosmati, ruski profesori, napuniše, u tuđini, knjigama, katedre i univerzitete, kao nekad Grci, kad je Konstantinopolj pao..."

Prvi deo knjige je istoriografska studija o Beogradskom univerzitetu do 1918. godine, potom o dolasku ruskih emigranata i njihovoj ulozi u razvoju BU između dva svetska rata. Autor se bavi i sudbinom ruskih profesora u Drugom svetskom ratu, kao i u godinama i decenijama posle njega. Neki od njih će, u novim političkim okolnostima, morati da napuste Univerzitet, pa čak i Jugoslaviju i odu na Zapad.

Arhipelag

Drugi deo knjige čine biografski portreti ruskih emigranata profesora. Zanimljivo je da su tada u sastavu BU bili: Filozofski fakultet, Pravni, Tehnički, Bogoslovski, Poljoprivredno-šumarski, Medicinski, Farmaceutski, kao i Filozofski fakultet u Skoplju i Pravni fakultet u Subotici.

Knjiga pruža rekonstrukciju jednog dramatičnog vremena punog prevrata i emigranata, rekonstrukciju intelektualne istorije i rekonstrukciju istorije zemlje.

- U knjizi je prikazan dolazak ruskih emigranata na Beogradski univerzitet i način angažovanja na pojedinim fakultetima, zatim brojnost i struktura ruskih nastavnika i pomoćnog nastavnog osoblja, od dolaska prvih 1919, do penzionisanja i odlaska sa životne scene poslednjih predstavnika mlađih emigranata, krajem 20. veka. U tri posebne celine detaljno je analiziran i predstavljen njihov naučni, stručni i društveni, politički i kulturni život, rad i stradanje tokom Drugog svetskog rata, kao i u socijalističkom periodu, i naučni doprinos i biološko osipanje tokom druge polovine 20. veka - kaže Bondžić u predgovoru.

Arhipelag

Dragomir Bondžić

Dragomir Bondžić (Kruševac, 1973) je naučni savetnik u Institutu za savremenu istoriju. Bavi se istorijom Jugoslavije i Srbije u 20. veku, posebno razvojem nauke, prosvete i kulture, istorijom Beogradskog univerziteta, odnosom države i intelektualne elite, međunarodnim naučnim vezama u vreme Hladnog rata, školovanjem studenata iz nesvrstanih zemalja u Jugoslaviji i nuklearnom politikom Jugoslavije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALJE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.

09. 02. 2026. u 11:13

Komentari (0)

NISI SAMA: Emotivna priča o ozdravljenju zatvorila januarski repertoar u teatru humanosti