SRBIJU NE OSEĆAM KAO INOSTRANSTVO: Francuski akademik i pisac gostovao u Matici srpskoj (FOTO)
PISAC svetskog ugleda i francuski akademik Andrej Makin sinoć je bio gost Matice srpske u Novom Sadu u okviru manifestacije "Molijerovi dani" u organizaciji Francuskog instituta.
Foto: B.Lučić
Predsednik Matice srpske Dragan Stanić uputio je visokom gostu reči dobrodošlice, podsećajući da je u ovoj našoj najstarijoj ustanovi knjige, nauke i kulture gostovao tačno pre dve decenije.
- Postajući stanovnik Francuske i francuski književnik, Andrej Makin nije želeo da prestane da bude Rus – naglasio je Stanić, ističući Makinovu dvostruku nacionalnu pripadnost i izražavajući mu poštovanje za „toleranciju i umn ravnotežu".
Foto: B.Lučić
Dirnut dobrodošlicom i zainteresovanošću novosadske publike, Makin je rekao da se u Srbiji ne oseća kao da je sasvim u inostranstvu.
- Postoji velika kulturološka sličnost između Rusije i Srbije, ali takođe i između Srbije i Francuske, tako da osećam duplu bliskost – rekao je Makin.
Povodom romana „Stari kalendar jedne ljubavi“ (u izdanju Lagune) u Svečanoj sali Matice srpske sa Makinom je na francuskom jeziku, uz prevod Jelene Nikolić, razgovarao Velimir Mladenović, izuzetan poznavalac opusa ovog književnika. Poetičan naslov ovog novog Makinovog romana označava istorijski trenutak u Rusiji kada se, prema Lenjinovom dekretu iz 1918. godine, sa julijanskog prešlo na gregorijanski kalendar. Ova metafora o minulom vremenu carevine koja je pala u ruke „graditelja svetle budućnosti“ pripoveda o životu i ljubavima Valdasa Batajeva u vrtlogu istorijskih previranja.
Foto: J.S.
Makin je jedan je od najprevođenijih savremenih francuskih pisaca. Prvi veliki uspeh postigao je romanom „Francusko zaveštanje“, koji je 1995. godine dobio najprestižnije francuske književne nagrade – Gonkur.
Rođen je 1957. u Divnogorsku, u Sibiru, a obrazovan je u duhu francuskog jezika i kulture, budući da mu je baka Francuskinja. Doktorat o savremenoj francuskoj književnosti odbranio je na Moskovskom univerzitetu. Kada se nastanio u Francuskoj, predavao je nekoliko godina ruski jezik i književnost. Doktorirao je i na Univerzitetu u Parizu.
Preporučujemo
"DOBRIČIN PRSTEN" GORDANI ĐURĐEVIĆ DIMIĆ: Najviše glumačko priznanje
09. 02. 2026. u 16:05
GOSTOVANjE BOLjŠOG TEATRA IZ SANK PETERBURGA: Neraskidive kulturne veze
09. 02. 2026. u 15:56
ODLUKA KOJA MOŽE DA PROMENI SVE: Rusija razmatra Trampovu ponudu
RUSKO ministarstvo spoljnih poslova, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, razmatra predlog američkog predsednika Donalda Trampa za pridruživanje Odboru za mir, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
09. 02. 2026. u 11:26
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
NAJVIŠI ČIN MONAŠTVA U PRAVOSLAVLjU: Ko su Shi monasi?
OVO postriženje naziva se „drugim krštenjem“, postrizavani se očišćuje od svih grehova i postaje "sin svetlosti“.
08. 02. 2026. u 09:25
Komentari (0)